Nju je 2016. nadmašila za samo 0,04 Celzijeva stupnja, a 5 godina zaredom imali smo najtopliju klimu u povijesti.
Otkako su počeli bilježiti prosječnu globalnu temperaturu 1880. godine, tako je 2019. je druga među najtoplijim godinama u povijesti ovih mjerenja. Tek 2016. premašila ju je za 0,04 stupnja, što svakako zabrinjava, jer Pet najtoplijih godina dogodilo se od 2015. Stoga je sasvim logično prognozirati da će 2020. biti slična ili još toplija. da bilo je posljednje desetljeće najtoplije zabilježeno, potvrdilo je nekoliko organizacija: NASA, Nacionalna uprava za oceane i atmosferu i europski program za praćenje klimatskih promjena Copernicus.
Ni u Europi ni u oceanima nikada nisu zabilježene tako visoke temperature. S druge strane bare, u SAD-u, čak su imali drugu najkišovitiju godinu od 1880. "Možemo gledati kako se klima zagrijava pred našim očima," kritičan je prema Noahu Diffenbaughu, profesoru znanosti na Sveučilištu Stanford. Već 43. put zaredom zabilježene su iznadprosječne temperature atmosfere i mora.
Kao glavni razlog zašto se to događa, naravno, krive čovjeka koji svojim djelovanjem ne donosi ništa dobro okolišu. Svijet se zagrijao za više od jednog Celzijevog stupnja od industrijske revolucije, a već možemo vidjeti drastične promjene u obliku otapanja ledenjaka i prirodnih katastrofa. Uz istu stopu izgaranja fosilnih goriva, očekuje se da će do kraja ovog stoljeća globalna temperatura porasla je za dva odnosno pet stupnjeva, što bi uvelike pogoršalo kvalitetu života na Zemlji. Samo dva stupnja više značilo bi više nestanak 99 posto koraljnih grebena, Pod morem bi nestalo 70 posto plaža. Mnogi obalni gradovi također bi mogli biti pod vodom.
Uz sve prirodne katastrofe, najkraće je prošla Australija koju već više od mjesec dana hara stravičan požar epskih razmjera. Odgovoran je za smrt stotina milijuna životinja i uništenje velikog broja domova. U međuvremenu, kod nas je prilično blaga zima, što mnoge veseli. Obično ne volimo hladnoću i to je razumljivo. Međutim, zaboravljamo da jesu godišnja doba su presudna da čovjek uopće postoji na Zemlji. Da ovaj prirodni ciklus osigurava ne samo preživljavanje životinja koje trebaju spavati zimski san, već i rast biljaka i usjeva. Kolebanja temperature remete ritam svega živog, pa medvjedi još uvijek lutaju šumama, a proljetno cvijeće već niče iz zemlje.
Svijet se kroz povijest mnogo puta zagrijavao i hladio, ali prijelaz između jednog i drugog trajao je tisućama godina, a nikada tako brzo kao što se to sada događa.
Razlog za zabrinutost? DA!
