Albert Einstein je rekao: "Samo su dvije stvari beskonačne: svemir i ljudska glupost, ali nisam baš siguran za svemir." mali. Čak je i naš planet, Zemlja, samo djelić u ovom veličanstvenom mozaiku, čija nam slika omogućuje da vidimo u sve većem opsegu kroz satelite, teleskope i sonde.
Kad padne noć pogledajmo u nebo posut zvjezdicama, kao da puštate mašti na volju. Tada naša duhovnost dolazi do izražaja, tada se sve ovdje na Zemlji tako čini beznačajna i mala. I zapravo, kad pogledamo šire, tu iluzija naše (sve)moći puca poput mjehura od sapunice.
I još jedan savjet. U svijetu živi previše ljudi koji to uzimaju zdravo za gotovo nešto samo po sebi razumljivo. Ovdje smo gosti. Zemlja mi ga ne posjedujemo. I baš kao što je logično ne uništiti hotelsku sobu prije polaska, moramo biti jednako, ako ne i više, odgovorni prema našim zajednički dom. Nije da naši potomci mogu otići negdje drugdje.
Dome slatki dome. Vjerojatno ćemo morati otići na Mjesec da doista saznamo da nam ovdje na Zemlji ništa ne nedostaje.
Naš "bližnji" kvart.
Udaljenost između Zemlje i Mjeseca. Ne čini se tako daleko, zar ne?
Razmisli još jednom. Na ovoj udaljenosti možete komotno stisnuti sve planete našeg Sunčevog sustava.
Ta zelena mrlja koja izgleda kao komad zelene salate među zubima zapravo je Sjeverna Amerika u usporedbi s Jupiterom.
Ovako izgleda Zemlja, odnosno Zemlja "sixpack" u usporedbi sa Saturnom.
Ovako bi izgledali Saturnovi prstenovi da ih Zemlja stavi na sebe.
Ovo je komet sličan onome na koji smo nedavno sletjeli. A ispod je Los Angeles.
U svakom slučaju, sve se vrti oko sunca.
Ovako nas vide Mjeseci...
…ovako s Marsa…
... a ovaj sa Saturnovog prstena.
Zemlja snimljena s Neptuna, udaljena 4 milijarde kilometara.
Zemlja u usporedbi sa suncem. Jezivo, zar ne?
Sunce s Marsa.
Kao što je Carl Sagan jednom rekao: "U svemiru ima više zvijezda nego svih zrnaca pijeska na svim plažama ovoga svijeta."
To znači da ni naše sunce nije neki bav-bav, ako ga stavimo u širi kontekst. Pogledaj ga samo. Sve ovisi o perspektivi.
Ali ni to nije ništa u usporedbi s veličinom galaksije. Ako se sunce smanji na veličinu bijelog krvnog zrnca i ista se vata koristi za Mliječni put, tada je Mliječni put veličine Sjedinjenih Američkih Država.
Da, Mliječna staza je tako ogromna. A ta neodrediva točka smo mi.
Nažalost, s ceste možemo vidjeti samo ono što je u crvenom krugu.
Ali naša galaksija je i pravi patuljak u usporedbi s nekima drugima. Riječ je o galaksiji IC 1011 koja je od Zemlje udaljena 350 milijuna svjetlosnih godina.
Ovo je snimio svemirski teleskop Hubble. Postoje stotine galaksija u svemiru, od kojih svaka sadrži milijune zvijezda sa svojim planetima.
Galaksija UDF 423 udaljena je oko 10 milijardi svjetlosnih godina. A kada pogledate ovu fotografiju, zapravo gledate milijardu godina u prošlost. Da, slika iz svemira i dalje koristi "običnu poštu".
Ono što nam se čini beskrajno velikim zapravo je samo mrvica svemira.
Najstrašnija stvar u svemiru su crne rupe. Ovako to izgleda u usporedbi s veličinom Zemljine orbite. Bojiš li se nečega?
Naš jedini dom u svemiru do sada, planet Zemlja.
Ovako izgleda naš dom u Sunčevom sustavu.
Zakoračimo li malo dalje, vidimo da je i Sunčev sustav samo pljuvačka u svemir.
Mliječni put, galaksija čiji smo dio.
Ako se odvezemo dalje od Mliječne staze, stvar izgleda ovako.
Sada smo stvarno daleko, sa super jatima.
Vjerojatno ste se već izgubili, ali to nije sve što znamo o svemiru.
Dakle, došli smo do kraja. Svemir kakvog poznajemo.
Od godine 2004 istražujemo urbane trendove i svakodnevno informiramo našu zajednicu sljedbenika o novostima u životnom stilu, putovanjima, stilu i proizvodima koji nadahnjuju sa strašću. Od 2023. nudimo sadržaj na glavnim svjetskim jezicima.