Taman kad mislite da sve znate, otkrijete OVO!
Oni postoje čudne činjenice o našoj psihi, postoje činjenice za koje bismo željeli da ne znamo (npr. voćni sokovi mogu sadržavati jednog crva na svakih 250 ml) i postoje zabavne činjenice koje su izvrsni početak razgovora (npr. 29. svibnja službeno je dan kao da stavite jastuk na hladnjak).
I u tom duhu, evo nekoliko činjenica o našim tijelima koje bi vam mogle biti zanimljive... i pomalo odvratne.
1. Naš želudac bi probavio sam sebe da može, ali je spriječeno da bude obložen epitelnim stanicama koje proizvode sluz
Sluz stvara barijeru između sluznice želuca i njegovog sadržaja tako da se on ne može sam probaviti. Enzimi koje proizvodi stijenka želuca neaktivni su dok ne prođu kroz mukoznu barijeru. Tada mogu početi probavljati hranu. Međutim, želudac može početi probavljati sam sebe kada je mukusna barijera oštećena, uzrokujući čir na želucu.
2. Muškarci proizvedu oko 10 milijuna novih spermija svaki dan...
… što je cca dovoljno za ponovno naseljavanje cijele planete u 6 mjeseci. Muškarci proizvode nekoliko milijuna spermija dnevno, što je oko 1500 spermija u sekundi. A u jednoj ejakulaciji ima oko 280 milijuna spermija.
3. Prosječna osoba tijekom života proizvede dovoljno sline da napuni dva olimpijska bazena
Naša se slina većinom reciklira i ne proizvodi se u tolikoj mjeri jer je neprestano gutamo i upijamo. Ali protok sline je oko 30 ml sline na sat, malo više kada jedemo, malo manje kada spavamo. To je puna boca vina svaki dan ili 20.000 litara u životu.
4. Kada bi se koža odrasle osobe razvukla, prekrila bi 2 četvorna metra
Koža je najveći organ u ljudskom tijelu. I to je jako, jako važno. Kao i njegova pravilna njega. Koža predstavlja drugačije 16 posto ukupne težine osobe. U većini slučajeva prosječna težina kože odraslog muškarca iznosi oko 9 kilograma, ali to naravno ovisi i o tome jeste li mršavije ili deblje.
5. Naš mozak koristi oko 20 posto kisika i kalorija koje konzumiramo
Dok miruje, mozak prosječne odrasle osobe koristi cca 20 posto tjelesne energije. Dakle, primarna funkcija mozga – obrada i prijenos informacija putem električnih signala – vrlo je, vrlo skupa u smislu potrošnje energije.
Osim toga, kaže se da što ti je veća glava, to si pametniji. Ipak, veličina sama po sebi ne govori cijelu priču. Istraživanje također pokazuje da inteligencija ne ovisi o tome koliko mozak radi, već o tome koliko učinkovito radi. Viša se inteligencija stoga temelji na relativno učinkovitoj obradi informacija, a ne na visokoj obradi informacija. Veći mozgovi imaju nisku gustoću neurona i nisku neuronsku disperziju usmjerenja. To znači da veći mozak ima više neurona, ali što je još važnije, ima manje veza između njih i stoga učinkovitije obrađuje informacije.
