U svojim dubinama svjetski urbani divovi skrivaju mrežu bezbrojnih mračnih tunela kroz koje dan za danom voze podzemni vlakovi, osiguravajući stalan urbani puls. No, gradovi poput Londona, Helsinkija, New Yorka, Las Vegasa, Montreala i Kansas Cityja ipak su neke napuštene podzemne stanice i prostore prenamijenili u druge svrhe, što najviše iznenađuje svojom domišljatošću.
Neka rješenja proizlaze iz odluke gradskih vlasti da se gradi ispod umjesto iznad. Drugi imaju koristi od nadogradnji i promjena u tijekovima putovanja kroz podzemne mreže, s kojima su neke postaje i prostori osuđeni na zatvaranje i propast. I na kraju, ali ne manje važno, neki su gradovi ovu vrstu postaja nudili na više ili manje "besplatno" korištenje javnosti, što je dovelo do razvoja posebnih subkultura koje žive u podzemlju.
1. Podzemna farma u Londonu
V Zračni napad tunela ispod londonske podzemne mreže, koji su tijekom Drugog svjetskog rata služili za skladištenje eksploziva, dočekat će nas potpuno neočekivana scena. Prostire se na 2,5 hektara napuštenih hodnika eksperimentalna farma hidroponskih usjeva "Raste pod zemljom". Uzgoj u podzemlju predstavlja 70 posto manje vode nego što je potrebno za uzgoj na površini, a pritom nije potrebna upotreba pesticida. Projekt tako stvara veću ponudu mikro usjeva kao što su češnjak, rotkvice, potočarka, korijander i bosiljak za restorane i trgovine.
2. Grad sjena u Helsinkiju
Gradske vlasti finske prijestolnice odlučile su stvoriti umjesto urbane ekspanzije na površini podzemni grad u zagrljaju potpune prirodne izolacije ovdašnjih stijena. Tako su stanovnicima dostupni trgovački centar, bazen, crkva pa čak i hokejaško igralište. U budućnosti planiraju izgraditi dodatnih 200 infrastruktura, nove linije podzemne željeznice i tunel s cestom koji će povezivati podzemni grad s nadzemnim.
3. Podzemni kompleks RÉSO u Montrealu
Još jedan podzemni grad koji s više od 32 kilometra tunela na gotovo 12 kvadratnih kilometara odnosi se na najveći kompleks takve vrste na svijetu! Sadrži trgovačke centre, hotele, stambene zgrade, banke, urede, muzeje, sveučilišta, kazalište, sportsku arenu i raznolik izbor javnog prijevoza. Osim toga, dva grada povezuje čak 120 točaka, što osigurava nesmetan prijelaz.
4. Underground u New Yorku
Podzemlje New Yorka već je desetljećima tema mnogih mitova i legendi. Za razliku od ovozemaljskog Manhattan na površini, subkultura zvana "Ljudi krtice", živeći u napuštenim prostorima i od ostataka restorana i snalažljivo migrirajući prema rasporedu podzemne željeznice. Osim toga, pojavili su se i razni događaji skrivenih društava.
Ali nakon uspjeha urbane transformacije nadzemne željeznice u zelenu rutu The High Line, gradske su vlasti odlučile da u budućnosti s projektima poput parka Delancy Underground u napuštenim tramvajskim stanicama i Niska linija, također oživljavaju dio podzemnog svijeta.
5. Stanovnici podzemnih tunela u Las Vegasu
Također, američka prijestolnica blještavila i zabave krije i svoju tamnu stranu. V mokri tuneli, kojima u vrijeme velikih vremenskih nepogoda lako prijete poplave, domišljate skupine ljudi pronašle su svoj dom. Zbog već spomenute visoke vlažnosti, koja je stvarala stalnih nekoliko centimetara vode na tlu, kuće su građene na plastičnim ili drvenim paletama. Iako se ne zna točan broj stanovnika koji žive u lasvegaškim tunelima, procjena novinara Matthewa O'Briena, koji je detaljnije istražio spomenutu zajednicu, kreće se oko tisuću.
6. SubTropolis u Kansas Cityju
Umjetna špilja na ogromnom, više od 5000 četvornih metara u liticama iznad rijeke Missouri se kaže da se smatra najveće podzemno skladište. Više od 48 metara duboko ispod površine zemlje, sadrži divovske tunele kroz koje prolazi gotovo 11 kilometara duga osvijetljena asfaltirana cesta i nekoliko kilometara željezničkih tračnica. Za razliku od nekih drugih svjetskih podzemnih skladišta, SubTropolis je namjenski izgrađen za korištenje oko 50 tvrtki i organizacija, kao što su poštanska služba Sjedinjenih Država, Obrazovni i logistički centar Agencije za zaštitu okoliša SAD-a, Hallmark Cards, uredi Safeway Stores i Sveučilište Grantham.
Čitaj više: Oživljavanje napuštenih metro stanica u Parizu
