Nije zlato sve što sja – pogotovo kad je to zlato obećavalo velike brzine i ubrzanja. Donosimo popis automobila koji su u posljednje dvije godine razočarali ljubitelje visokih performansi zbog prevelike težine i hibridne tehnologije. Dakle, 7 kultnih modela automobila koji ne slute ništa dobro za budućnost automobilizma.
Tehnološki napredak donosi mnoga poboljšanja, posebice u području učinkovitosti i ekološke prihvatljivosti, no uvođenje hibridnih tehnologija u klasične sportske i luksuzne automobile često donosi neželjene nuspojave. Dodatna težina baterija i složenost hibridnih sustava smanjuju agilnost, dinamiku i vozne karakteristike koje su bile ključne za popularnost ovih modela. Pogledajmo pobliže deset automobila koji su upravo zbog ovih kompromisa razočarali auto-entuzijaste.
1. Mercedes-Benz C63 AMG (hibrid)
Jedno od najvećih razočarenja za ljubitelje visokih performansi bila je nedavna transformacija Mercedes-Benza C63 AMG u hibrid. Umjesto prethodnog 4,0-litrenog V8 twin-turbo motora, koji je proizvodio 503 konjske snage (375 kW) i 700 Nm okretnog momenta, novi hibridni pogon kombinira 2,0-litreni četverocilindraš s električnim motorom za ukupnu snagu od 671 konjske snage (500 kW) i 1020 Nm okretnog momenta. Unatoč povećanoj snazi, dodatna težina baterija značajno je smanjila agilnost i dinamiku automobila.
Što im je smetalo: Nedostatak prepoznatljivog zvuka V8 motora, dodatna težina koja utječe na upravljanje i osjećaj da novi hibrid ne postiže isti emocionalni učinak kao prethodni model.
Što ih se dojmilo: Izvanredna snaga i okretni moment, napredna tehnologija i poboljšana učinkovitost goriva.
2. Ford Mustang Mach-E GT
Električni Mustang? Da, dobro ste pročitali. S 480 konjskih snaga (358 kW) i 860 Nm okretnog momenta, Mach-E GT obećava mnogo, ali električna priroda vozila ne pruža isti zvuk i osjećaj kao tradicionalni Mustang V8. Vrijeme od 0-100 km/h od 3,5 sekundi je impresivno, ali čistunci tvrde da nešto nedostaje.
Što im je smetalo: Bez onog karakterističnog "brujanja" motora i ispušnih plinova koje očekujete od Mustanga. Električna priroda vozila za neke je preveliki odmak od tradicije.
Što ih se dojmilo: Iznimna ubrzanja, napredna tehnologija i praktičnost koju donosi električni pogon.
3. Toyota GR Supra 2.0
Toyota Supra je ikona, ali njezina 2,0-litrena verzija mnoge je ljubitelje performansi ostavila nezadovoljnima. Iako 2,0-litreni motor sa 255 konjskih snaga (190 kW) i 400 Nm okretnog momenta nije baš loš, jednostavno ne ispunjava očekivanja koja dolaze s imenom Supra. Ubrzanje od 0 do 100 km/h za 5,2 sekunde je pristojno, ali ljubitelje vrhunskih automobila nije baš ostavilo bez teksta.
Što im je smetalo: Nedostatak snage u odnosu na verziju 3.0, osjećaj da voze “klasu niže” i nedostatak one sirove snage koju Supra obećava.
Što ih se dojmilo: Ista agilna šasija i vozna svojstva kao kod snažnijeg modela, uz atraktivan dizajn.
4. BMW M3 G80
BMW M3 G80 najnovija je iteracija legendarne sportske limuzine, ali njegov polarizirajući dizajn mnoge je razočarao. 3,0-litreni twin-turbo redni šestak s 473 konjske snage (353 kW) i 550 Nm okretnog momenta nudi vrhunske performanse, no neki obožavatelji ostali su zbunjeni njegovim hrabrim izgledom.
Što im je smetalo: Kontroverzan dizajn prednje maske koji je dobio mnogo kritika. Neki tvrde da je izgled previše udaljen od klasične elegancije prethodnih modela.
Što ih se dojmilo: Performanse su nedvojbeno na vrhuncu, s izvrsnim voznim svojstvima i vrhunskom tehnologijom.
5. Alfa Romeo Giulia Quadrifoglio
Alfa Romeo Giulia Quadrifoglio je vrhunska sportska limuzina s 2,9-litrenim twin-turbo V6 motorom koji proizvodi 505 konjskih snaga (377 kW) i 600 Nm okretnog momenta. Unatoč impresivnim brojkama i izvrsnim voznim svojstvima, neki su entuzijasti bili razočarani problemima s pouzdanošću i kvalitetom izrade. Ubrzanje od 0 do 100 km/h za 3,8 sekundi je fantastičan, no česti problemi s elektronikom i materijalima interijera smanjili su užitak u vožnji.
Što im je smetalo: Uobičajeni problemi s pouzdanošću, kvalitetom materijala za unutrašnjost i visokim troškovima održavanja.
Što ih se dojmilo: Izvrsne vozne karakteristike, snažan motor i jedinstven talijanski dizajn.
6. BMW M5 2025
Najnoviji BMW M5 2025 prešao je na hibridnu tehnologiju, što je donijelo više snage, ali i dodatnu težinu. Njegov 4,4-litreni twin-turbo V8, sada uparen s električnim motorom, proizvodi 750 konjskih snaga (559 kW) i 1000 Nm okretnog momenta. Unatoč ovim impresivnim brojkama, dodatna težina baterija, koja iznosi čak 600 kilograma, znatno je smanjila agilnost i dinamiku automobila po kojoj je M5 oduvijek poznat.
Što im je smetalo: Prevelika težina koja smanjuje upravljivost i agilnost, osjećaj da novi M5 nema isti doživljaj vožnje kao prethodni modeli te manje izražen zvuk motora zbog hibridne tehnologije.
Što ih se dojmilo: Izvanredna snaga i okretni moment, napredna tehnologija, poboljšana učinkovitost goriva i performanse u odnosu na svog pravnog prethodnika (ubrzanje od 0 do 100 km/h za približno 3,3 sekunde).
Zaključak: Svim ovim automobilima zajedničko je to što su zbog uvođenja hibridnih tehnologija i dodatne težine baterija izgubili dio nekadašnje dinamike i voznih svojstava. Iako su nove tehnologije donijele impresivne brojke snage i okretnog momenta, automobili su postali teži i manje okretni, razočaravši mnoge ljubitelje automobila.
7. Mercedes-Benz G-Klasse (električni pogon)
Mercedes-Benz G-Klasse, također poznat kao G-Wagen, postigao je legendarni status svojim robusnim dizajnom i performansama izvan ceste. Nova električna verzija G-Klasse ipak je razočarala mnoge entuzijaste. Električni pogon dodaje dodatnu težinu baterijama, što negativno utječe na agilnost i terenske performanse po kojima je G-Klasse bila poznata.
Što im je smetalo: Dodatna težina baterija, koja smanjuje terenske sposobnosti i agilnost vozila, kao i nedostatak karakterističnog zvuka motora.
Što ih se dojmilo: Ekološki prihvatljiva tehnologija, impresivna snaga električnog pogona i napredna tehnologija iznutra.
Zaključak
Svim ovim automobilima zajedničko je to što su zbog uvođenja hibridnih tehnologija i dodatne težine baterija izgubili dio nekadašnje dinamike i voznih svojstava. Iako su nove tehnologije donijele impresivne brojke snage i okretnog momenta, automobili su postali teži i manje okretni, razočaravši mnoge ljubitelje automobila.
Očigledan problem s ovim novim modelima je da kompromisi potrebni za uvođenje hibridnih sustava nepovoljno utječu na kvalitete koje su ove automobile učinile tako popularnima. Dodatna težina i složenost hibridnih sustava umanjuje osjećaj povezanosti s vozilom i iskustvo vožnje koje ljubitelji vrhunskih automobila očekuju. Unatoč napretku tehnologije, čini se da visoke performanse i mala težina ostaju ključni čimbenici koje još uvijek najviše cijene ljubitelji brzine i performansi.
