Donald Trump uvodi novu auto-bombu – carine 25% na strane automobile koji se ne sklapaju u SAD-u. Stupa na snagu 2. travnja. Panika ili prilika?
Donald Trump ponovno je u središtu pozornosti svijeta automobila. Ovaj put s novim izvršni nalog, potpisan u srijedu, 26. ožujka, najavljujući Carina od 25% na sve automobile sastavljene izvan SAD-a. Mjera koja se primjenjuje od 2. travnja, ima jasan cilj: “ojačati američku autoindustriju” i – kako je sam Trump rekao – “učiniti je uspješnijom nego ikad prije”. Tako 25% carine na strane automobile od 2. travnja.
Ovakve mjere nisu novost u Trumpovom političkom repertoaru, no ovoga puta riječ je o dosad najoštrijoj intervenciji na automobilskom tržištu. Svako vozilo koje nije sastavljeno na tlu SAD-a, bit će cijenjen od dodatnih 25 % na američkom tržištu. I to nije uvjetna prijetnja - predsjednik tvrdi da će mjera stupiti na snagu trajno, barem do kraja mandata.
Do sada? Mnogo podnošljivije.
Da stavimo novu tarifu u kontekst: SAD je do sada uvozio automobile iz EU s carinom od 2,5 posto na osobna vozila, i sa 10% carine na laka i poluteretna vozila. To znači da hoće nova tarifa deset puta veća za osobna vozila iz Europe – i značajno će utjecati na njihovu cijenu.
Za usporedbu: EU oporezuje vozila u SAD-u carinom 10 %, koji je dugo bio predmet kritika iz SAD-a, govoreći da je neravnoteža. Trump je u prošlosti prijetio da će "poravnati račune" - a sada je taj trenutak očito stigao.
100 milijardi i porezna olakšica za “Made in USA”
Trump predviđa da će nove carine donijeti prihod američkom proračunu 100 milijardi dolara dodatni prihod. Osim toga, nastoji osigurati da američki kupci dobiju porezni kredit za kupnju vozila proizvedenih u SAD-u. Prijedlog još treba proći kroz Kongres, ali ako prođe, hoće kamate na auto kredit za domaća vozila postali porezno priznati.
Time Trump želi potaknuti domaću kupnju i preokrenuti trend u kojem američki kupci u velikoj većini posežu za europskim, japanskim i korejskim modelima.
Tko će osjetiti posljedice? svi Amerikanci također.
Utjecaj će biti globalan. Cijene automobila iz Njemačke, Japana, Južne Koreje i drugih zemalja bit će na američkom tržištu neizbježno viši. Među pogođenima će biti: vrhunska vozila (BMW, Mercedes-Benz, Audi, Lexus) kao i masovni modeli, kao što su Toyota RAV4, Hyundai Tucson ili Kia Sportage.
Zabuna nastaje kada pogledamo "američke" automobile, koji nije u potpunosti sastavljen u SAD-u. Primjer? Chevrolet Silverado, koji dolazi iz tvornica u SAD-u i Meksiku, odn Ford Maverick, koji se u potpunosti proizvodi u Meksiku. I ti će modeli pasti pod nož carine ako ne zadovoljavaju uvjete “domaće proizvodnje”.
Automobilski dijelovi: nježno sivo područje zakonodavstva
Trump je to obećao Američki auto dijelovi neće biti dodatno oporezovani ni ako odu u inozemstvo i vrate se u sklopu vozila. Ali – oprez – ako se ti dijelovi koriste u vozilu sastavljenom izvan SAD-a, cijelo vozilo dobiva 25 % oznake. Industrija upozorava da će ovaj dio biti teško kontrolirati, kao što su danas globalni opskrbni lanci izuzetno složeno.
Reakcije industrije: od šoka do ljutnje
Reakcije nisu iznenađenje. Toyota izjavila je da je "duboko razočarana" mjerom koja će pogoditi i američke radnike - Toyota ima nekoliko tvornica u SAD-u. BMW upozorava da bi carine mogle osakatiti proizvodnju u njihovoj tvornici u Južnoj Karolini, gdje također proizvode SUV-ove za američko tržište.
Europska komisija već je izrazio zabrinutost i predvidio da bi provedba mogla dovesti do protumjere. Također Svjetska trgovinska organizacija (WTO) mogao postati poprište pravnih bitaka između SAD-a i drugih zemalja proizvođača vozila.
Europski proizvođači automobila imaju značajan udio na američkom tržištu, a SAD je najveće izvozno tržište za europsku automobilsku industriju. U 2023. godini europski su proizvođači u SAD izvezli vozila i dijelove u vrijednosti od 56 milijardi eura. Cijela europska automobilska industrija podržava 13,8 milijuna radnih mjesta, što predstavlja 6,1% ukupne zaposlenosti u EU.
Njemačka, kao najveći europski proizvođač automobila, posebno je ovisna o američkom tržištu. Godine 2024. 24 % njemačkog izvoza izvan EU-a otišlo je u SAD.
BMW je među europskim proizvođačima ističući se na američkom tržištu. Posljednjih godina BMW je izvezao približno 225.000 vozila u SAD, u vrijednosti većoj od 10 milijardi dolara.
Točan udio prodaje europskih proizvođača na američkom tržištu u usporedbi s njihovom globalnom prodajom nije jasno utvrđen u dostupnim izvorima. Međutim, jasno je da američko tržište predstavlja važan segment za europske proizvođače automobila, posebno za njemačke marke poput BMW-a.
Za pojedinačne proizvođače kao što su BMW, Mercedes-Benz, Audi i Volvo, tržište SAD-a predstavlja još veći udio u njihovoj izvoznoj strategiji. Za neke premium marke, udio prodaje u SAD-u iznosi do 15-20% njihove globalne prodaje. Posebno je to izraženo kod marki koje imaju proizvodne pogone u SAD-u, poput BMW-a u Spartanburgu, što omogućuje izbjegavanje carine i konkurentniju cjenovnu politiku.
Zaključak: Cijena nacionalizma i globalne ovisnosti
Trumpov postupak je politički jasan, ali ekonomski riskantan. Na prvi pogled to je logičan potez u svjetlu zaštite američke industrije, ali u stvarnosti može uzrokovati lančana reakcijakoji će utjecati kupci, proizvođači i trgovci – kako u SAD-u tako i diljem svijeta.
Amerikanci će platiti za mnoge automobile osjetno više, a proizvođači će biti prisiljeni reorganizirati proizvodne procese – što nije ni brzo ni jeftino. Iznad svega, čini se da su posljedice mjere manje predvidljiv od samog Trumpa – što je samo po sebi razlog za zabrinutost.
Dakle, ako razmišljate o kupnji automobila s europskim pedigreom, a živite u SAD-u – sada bi mogao biti pravi trenutak. Nakon 2. travnja vaš Audi, BMW ili Mercedes iz snova mogao bi postati mnogo skuplja fantazija.
