Europska komisija ostvarila je veliku pobjedu u svom višegodišnjem pravnom sporu s Appleom, jer je Sud pravde Europske unije (ECJ) potvrdio da kompanija mora vratiti 13 milijardi eura "nezakonitih" poreznih olakšica koje je stekla u Irskoj. Ova iznenađujuća presuda dodatno potiče napore Europske komisije da spriječi multinacionalne kompanije u dobivanju nepravednih poreznih olakšica.
Spor je započeo 2016. godine kada je Europska komisija presudila da je Apple primio nezakonitu državnu pomoć od Irske u obliku poreznih olakšica koje su se primjenjivale na dobit ostvarenu izvan Sjedinjenih Država. Nakon ove odluke, Irska je morala zatražiti povrat navedenog iznosa. Apple je tvrdio da je to bila politička odluka bez pravne osnove. Unatoč tome, ECJ je sada definitivno presudio u korist Komisije, poništavajući prethodnu presudu nižeg suda iz 2020. koja je išla u korist Applea.
Europska komisija je tvrdila da je Irska dopustila Appleu da plaća porez po iznimno niskoj stopi između 2003. i 2014., dopuštajući tvrtki da plati samo 0,005 % poreza u 2014., dok su druge tvrtke plaćale znatno više stope. Prema Komisiji, ta je prednost Appleu donijela nepošten konkurentski položaj.
Utjecaj na druge multinacionalke
Europska povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager, poznata po svom strogom nadzoru velikih poduzeća, predložila je kazne za nekoliko multinacionalnih kompanija kao što su Amazon, Fiat i Starbucks, također zbog sličnih slučajeva navodno nepravednih poreznih olakšica. Vestager, koja ove godine odlazi s dužnosti, bila je ključni pokretač slučaja, zalažući se za veću jednakost u obvezama poreza na dobit diljem Europske unije.
Ipak, neki slični slučajevi, poput onih protiv Fiata, na kraju su propali. No, Apple je postao primjer tvrtke koja je zbog svoje veličine i utjecaja završila u središtu tih nastojanja, što bi moglo imati dalekosežne posljedice za buduće sudske procese vezane uz porezne olakšice za multinacionalke u Europi.
Fotografija: pexels / tranmautritamApple negira optužbe
Apple je dosljedno poricao optužbe za zlouporabu, a izvršni direktor Tim Cook opetovano je govorio da se radi o politički motiviranom slučaju. Prema njegovim riječima, Apple nije primio nikakvu državnu pomoć i platio je sve poreze u skladu s irskim zakonom.
Međutim, Europska komisija ostala je pri svom zahtjevu i 2020. uložila žalbu na presudu nižeg suda koja je išla u korist Applea. ECJ je sada odlučio da je u presudi nižeg suda bilo pravnih pogrešaka te je presudio u korist Komisije, što znači da Apple mora vratiti spomenutih 13 milijardi eura.
Fotografija: pexels / pixabayGlobalni trendovi: Pritisak na tehnološke divove
Pritisak na velike tehnološke divove nije ograničen samo na Europu. Google se suočava s brojnim postupcima diljem svijeta, uključujući i SAD, gdje ga američko pravosuđe istražuje zbog monopolističke prakse u sektoru oglašavanja. Ovaj primjer također pokazuje kako se globalni regulatori sve više fokusiraju na aktivnosti velikih tehnoloških kompanija i njihov utjecaj na globalnu ekonomiju.
Ovom je presudom Europska komisija dobila dodatnu potvrdu da su njezini napori u sprječavanju nepoštene porezne prakse ispravni i opravdani. Vrijeme će pokazati hoće li ova presuda promijeniti način poslovanja multinacionalnih kompanija u Europi.
Europska unija već neko vrijeme provodi stroge propise o umjetnoj inteligenciji, koja postaje ključni dio novih tehnoloških uređaja kao što su Google Pixel pametni telefoni i najnoviji iPhone 16. Ovi tehnološki divovi ugrađuju napredne značajke umjetne inteligencije (UI) u svoje najnovije modele, ali EU već postavlja ograničenja kako se te tehnologije mogu koristiti na europskom tržištu. Na primjer, novi iPhone 16 i Google Pixel ne dolaze u Europu s cijelim nizom značajki koje su dostupne u Sjedinjenim Državama ili Aziji. Ograničenja uključuju sve, od privatnosti korisnika do upotrebe podataka za strojno učenje, što znači da UI sustavi temeljeni na obradi velike količine podataka u stvarnom vremenu neće funkcionirati u potpunosti. To otvara mnoga pitanja o budućnosti pametnih uređaja u Europi. Hoće li tehnološki napredak biti ograničen zbog strogih propisa ili će se tvrtke prilagođavati i razvijati tehnologije koje su u skladu s europskim propisima? Čini se sve vjerojatnijim da će EU inzistirati na strogim kontrolama korištenja korisničkog sučelja, posebice sa stajališta zaštite podataka i transparentnosti algoritama, što bi moglo zaustaviti dolazak nekih od najnaprednijih značajki koje bi inače promijenile korisnika iskustvo pametnih uređaja u budućnosti.
