Barcelona - "Cool" Katalonija

Ali iza atraktivne vanjštine ipak se krije mediteranska ležernost koju ćemo najbolje doživjeti sjedeći na ulicama gradskih četvrti Barcelone.

S desecima hotela koji se nalaze na listama najluksuznijih, maštovito opremljenih ili koje odlikuje izuzetno pažljivo i uslužno osoblje, restorana koje vode svjetski poznati kuhari i svježe transformiranih industrijskih zona koje se pretvaraju u najpoželjnije četvrti, urbane planere i obožavatelje je ne uzalud suvremena arhitektura urbanu regeneraciju urbanih područja diljem svijeta naziva modelom Barcelone. Drugi po veličini španjolski grad, koji je pred Olimpijske igre 1992. godine dobio konkretan izgled, kao da odbija stati u utrci s vremenom te se svijetu u svakom trenutku predstavlja još poletniji i mlađahniji. Ali ovo je samo dio priče o Barceloni. Istodobno, postoji i druga strana grada, ona koja se može promatrati samo u opuštenim mediteranskim gradovima - kultura grada koja (gotovo tijekom cijele godine) živi vani, osobito u večernjim satima, kada su ulice preplavljeni su mladima i starima, naravno i desecima tisuća turista koji u Barceloni pronalaze sretan spoj modernih izazova 21. stoljeća i ležernosti koja stoljećima vlada ovim najvećim gradom na obali Sredozemnog mora.

Grad veličanstvene arhitekture Iako je Barcelona poznata prvenstveno po remek-djelima Antonia Gaudíja, Plečnikova suvremenika, u sjeni se krije jedan sasvim drugačiji grad Katedrala La Seu. Nalazi se u zgradi pokraj katedrale Povijesni muzej grada (Museu d´ Historia de la Ciutat), ispod kojeg se nalazi Barcino - rimska Barcelona.

U srednjem vijeku, trgovački štandovi u području El Born bili su konkurenti onima u renesansnoj Firenci. Crkva Svete Marije od Mora (Esglesia de Santa Maria del Mar), koja se poput Noine arka uzdiže iznad obližnjih krovova, jedan je od najimpresivnijih srednjovjekovnih bisera. Gaudíjeva mašta, puna neobičnih boja i oblika, u srcu je katalonske arhitekture 20. stoljeća, ali grad se može pohvaliti raznim remek-djelima iz istog razdoblja: ludom koncertnom dvoranom Palau de la Música Catalana djelo je katalonskog čuda Lluísa Domènecha i Montanera i podsjeća na vrt u staklenoj posudi s omotanim keramičkim ružama i kamenim muzama koje pozdravljaju posjetitelje na zidovima. Unatoč Francovom potiskivanju katalonskog identiteta, Međunarodna izložba 1929. dala je poticaj španjolskoj arhitekturi, predstavljenoj na brdu Montjuic. U primjerku Paviljon, koju je izvorno zamislio arhitekt i dizajner Ludwig Mies van der Rohe, možete vidjeti stolica Barcelone - kultni proizvod koji je Van der Rohe nazvao po gradu. Brdo Montjuic također otkriva simbole olimpijskog oživljavanja 1992: veliki stadion i drugi sportski objekti. Vrhom brda dominira kula visoka gotovo 110 metara Torre de Telefónica, jedne od najvećih zvijezda moderne španjolske arhitekture Santiaga Calatrave. Moderan i čist, diže se u svemir, a more u daljini i dalje ostaje jednako važno kao iu predrimsko doba.

Drugačija lica Barcelone
Koliko je Barcelona raznolika, najbolje ćete upoznati u šetnji gradskim četvrtima. Brdoviti kraj Pedralbes u sjeverozapadnom dijelu grada vrvi gradskim rezidencijama iz 19. i početka 20. stoljeća koje su gradili bogati industrijalci. To je glavna gradska trgovačka zona i jedno od svjetskih središta secesije L'Eixample. Leži na sjevernim padinama grada Sarrià-St. Gervazije - tisućljetno poljoprivredno područje koje je do danas zadržalo svoj ruralni šarm upotpunjen elegantnim restoranima i buticima. Bivše selo Gracia odavno je mjesto susreta progresivnih mislilaca. Svoj mladenački i neovisni naboj zadržava i danas, a mještani u Gràciju uglavnom odlaze zbog izvrsnih kafića, barova i restorana koji rade do kasno u noć. Starorimske zidine i gotičke palače okružuju ulice zatvorene za promet, nanizane antikvarijatima i kafićima. Takva je tipična slika Gotičke četvrti (Barri Gòtic), koja se proteže oko katedrale De la Seu. Šarena ribarska četvrt Barceloneta Okružena je ribljim restoranima i atraktivnim plažama. Nekadašnje središte grada El Born i obalno područje La Ribera sada nose to ime Rođena-Ribera, koji je raj za moderne konobe, fine restorane, renesansne palače i kulturne ikone poput Picassov muzej. Iako je hvala Muzej suvremene umjetnosti a mnoge galerije nekadašnje područje sumnjive reputacije El Raval pretvoren u novi gradski hit, i dalje zadržava živu i boemsku dušu. Posljednjih godina četvrti Born, El Raval i Barceloneta pretvorile su se iz opasnih četvrti u primamljivo novo lice Barcelone i adresu mnogih izvrsnih restorana, barova i dizajnerskih trgovina.

Skrivena uličica mnogih blaga
Jedno od najuzbudljivijih područja Barcelone, posebno za ljubitelje neobičnih, dizajnerskih proizvoda, je ulica Carrer dels Flassaders u područje Born-Ribera. U palači iz 14. stoljeća svoje su prostore našli restoran i trgovina Café de la Princesa, u kojem dizajnerica Julie Sohn predstavlja svoje minimalističke kreacije, a osim nje, muškarci mogu birati između modela danskog brenda Sand. La Báscula to je dijelom umjetnička galerija koja podsjeća na industrijski pogon, dijelom kafić i vegetarijanski restoran s izvrsnim domaćim raviolima od špinata. Argentinska dizajnerica Mariela Marabi u svom studiju Almacén Marabí izlaže svoje razigrane lutke koje su također izložene u Muzeju suvremene umjetnosti. Ljubitelji nakita trebali bi biti omotani u trgovini Moskva, kao njegova vlasnica Maka Amraham putuje svijetom skupljajući nakit izbliza (masivne naušnice koje su dizajnirali barcelonski zlatari) i daleko (antički zlatni i srebrni nakit iz Indije), ali predstavlja i vlastite kreacije od čistog srebra ili stakla.

Gurmanski savjet stručnjaka
Helena Garriga karijeru je započela kao modna dizajnerica, a proslavila se radeći s Moschinom i Jean Paul Gaultierom. Kako je hrana njezina prva ljubav, odlučila je prikupiti najbolje domaće i internacionalne namirnice i ponuditi ih u svojoj novoj trgovini La Cuina d'en Garrig. Slatki kruh od rajčice dolazi iz ruku slastičara Carlesa Mampela koji stvara pod nazivom Bubo. Peciva s maslacem sa suhim voćem i orašastim plodovima dolaze iz pekare Forn Baluard. Garriga također voli specijalitete od morskih plodova i riže u restoranu El Suquet de l'Almirall i ukusni specijaliteti posluženi za zajedničkim stolom u umjetničkom, ali domaćem okruženju restorana Tapioli 53. S jednom nogom u Europi, a drugom duboko u katalonskoj tradiciji, Barcelona je uvijek razapeta između krajnosti: gorljivo katalonske nacionalne i uzvišeno kozmopolitske, snobovski malograđanske, a opet stalno buntovne, ludo zaljubljene u svoj nogometni klub i predane tradicionalnim 'sportovima' poput 'građevinskih' živih tornjeva castellosa (posebno je zanimljivo gledati snažne dečke 24. rujna između festival La Mercé, posvećen zaštitniku Barcelone), danas je neodoljivo privlačno katalonsko središte jedan od svjetskih diktatora modnih, kulturnih i dizajnerskih smjernica.