Hoće li EU zabraniti djeci korištenje društvenih mreža? Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izazvala je žestoku raspravu svojim prijedlogom o uvođenju minimalne dobi za korištenje društvenih mreža u EU. Ideja o "digitalnoj dobi punoljetstva" zvuči primamljivo, ali pravnici upozoravaju da EU nema nadležnost za poduzimanje takvih mjera. Je li ovo samo još jedna visokoleteća ideja ili realna budućnost?
Zamislite svijet u kojem vaš tinejdžer ne može otvoriti TikTok ili InstagramZvuči kao san svakog roditelja, zar ne? Pa, možda ne tako brzo. Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije i majka sedmero djece, nedavno je zagovarala ideju „digitalnog punoljetstva“ u New Yorku. Njezin prijedlog? Minimalna dob za pristup društvenim mrežama, slično kao i za pijenje alkohola ili pušenje. Ali prije nego što smo mogli početi pljeskati, odvjetnici su brzo podigli ruke i rekli: „Uspori, Ursula, EU nema tu moć!“
Ovim prijedlogom, von der Leyen je otvorila Pandorinu kutiju pitanja: može li EU zaista regulirati društvene mreže za djecu? I je li to uopće pravi način zaštite mladih u digitalnom svijetu? Zaronimo dublje u ovu tehnološko-pravnu dramu koja bi mogla promijeniti europski digitalni prostor - ili ostati samo obećanja.
Ideja koja je uzburkala Europu – hoće li EU zabraniti djeci korištenje društvenih mreža?
U svom govoru u New Yorku, Ursula von der Leyen naglasila je da društveni mediji predstavljaju rizike za mlade ljude, od ovisnosti do izloženosti štetnom sadržaju. Kao baka petero unučadi i majka sedmero djece, svoju je ideju potkrijepila osobnom bilješkom: „Svi se slažemo da mladi ljudi trebaju dostići određenu dob prije nego što počnu pušiti ili piti. Isto bi trebalo vrijediti i za društvene medije.“ Njezin prijedlog o minimalnoj dobi za korištenje platformi poput Facebooka, Instagrama ili TikToka brzo je privukao pozornost – i izazvao nekoliko čuđenja.
U svom govoru o stanju Unije, također je najavila osnivanje stručne skupine koja će proučiti kako bi takva zabrana mogla izgledati u praksi. Ali tu se priča komplicira. Europska unija, unatoč svojoj moći, nema ovlasti za jedinstveno reguliranje stvari poput dobnih granica za pušenje ili pijenje alkohola - a isto vrijedi i za društvene mreže.
Pravna prepreka: EU nema tu ovlast
Peter Craddock, pravni stručnjak iz odvjetničkog društva Keller & Heckman u Bruxellesu, je za Politika jasno je dao do znanja: „Postoji ozbiljno pitanje ima li EU ovlasti zabraniti maloljetnicima korištenje društvenih mreža.“ Prema važećim europskim ugovorima, takve su odluke u rukama država članica. Svaka zemlja ima vlastite dobne zakone za pristup alkoholu, cigaretama ili čak pornografiji – a isto vrijedi i za digitalni svijet.
Fabiola Bas Palomares iz organizacije za prava djece Eurochild također upozorava da "trenutno ne postoji pravna osnova za usklađenu zabranu društvenih mreža za djecu na razini EU-a." Drugim riječima, von der Leyenina ideja je više želja nego izvediv plan, s pravnog gledišta.
Što kaže Europska komisija? Hoće li EU zabraniti korištenje društvenih mreža djeci?
Zanimljivo je da čak ni Europska komisija nije u potpunosti na strani svog predsjednika. Thomas Regnier, glasnogovornik Komisije, još je u lipnju izjavio: „Na razini EU-a, zabrana nije nešto što Komisija radi. To je isključiva nadležnost država članica.“ Iako von der Leyen govori o stručnoj skupini, Komisija službeno tvrdi da uopće ne razmatra takav prijedlog. Je li to dakle samo politička retorika ili ozbiljan pokušaj promjene?
Društveni mediji i djeca: pravi izazovi
Unatoč pravnim preprekama, pitanje zaštite djece na internetu i dalje je vrlo relevantno. Studije poput one tvrtke Common Sense Media pokazuju da prosječni tinejdžer u EU provodi više od tri sata dnevno na društvenim mrežama. To donosi rizike poput izloženosti neprikladnom sadržaju, online uznemiravanju ili čak utjecaju na mentalno zdravlje. Istovremeno, društvene mreže omogućuju mladima da se povežu, uče i izražavaju. Potpuna zabrana stoga bi mogla imati i pozitivne i negativne posljedice.
Neke zemlje već imaju vlastite pristupe. Primjerice, Francuska je 2023. uvela pravilo da djeca mlađa od 15 godina moraju dobiti roditeljski pristanak za korištenje društvenih mreža. Ali jedinstvena pravila na razini EU-a? To je kao pokušaj usklađivanja okusa pizze u 27 zemalja - samo kompliciranije.
Tehnološka industrija u lovu
Tehnološke platforme poput Mete, TikToka i Snapa još nisu službeno odgovorile na prijedlog, ali nije tajna da bi svaki oblik regulacije utjecao na njihovo poslovanje. Društveni mediji značajno su tržište za mlade ljude - prema Statisti, 40% korisnika Instagrama u EU ima između 13 i 24 godine. Zabrana ili stroža pravila mogla bi značiti manji broj korisnika, što bi utjecalo na prihode.
Istovremeno, tehnološke tvrtke već se suočavaju s pritiskom. Zakon o digitalnim uslugama (DSA), koji stupa na snagu 2023. godine, zahtijeva od platformi da preuzmu veću odgovornost za zaštitu maloljetnih korisnika. Možda bi praktičniji pristup bio jačanje postojećih zakona, a ne uvođenje pravno upitne zabrane?
Zaključak: Utopija ili stvarnost?
Hoće li EU zabraniti djeci korištenje društvenih mreža? Ideja Ursule von der Leyen o digitalnom dobu punoljetstva odjeknula je kod roditelja, ali pravna stvarnost ju je brzo spustila na zemlju. EU možda sanja o jedinstvenoj regulaciji društvenih mreža, ali bez promjena europskih ugovora ili sporazuma država članica, to ostaje uzvišena ideja. Umjesto zabrane, možda bismo se trebali usredotočiti na bolje obrazovanje djece o sigurnom korištenju interneta ili na stroži nadzor platformi.
Zasad se čini da će tinejdžeri bezbrižno pretraživati TikTok dok odvjetnici i političari raspravljaju tko ima moć da ih zaustavi. Možda pravo rješenje leži manje u zabranama, a više u učenju djece kako plivati u digitalnom moru - prije nego što ih odnesu valovi.
