Kad bi itko napisao priručnik za spajanje povijesti, religije, umjetnosti i najnovijih znanstvenih teorija u bestseler, Dan Brown bi bio majstor predavač. Autor koji je prije dva desetljeća svojim romanom gurnuo svijet u simbolističku groznicu. Da Vincijev kod, sada se vraća s novim književnim spektaklom – Tajna nad tajnamaI dok smo od Browna navikli na zavjere, tajne naredbe i duboko ukorijenjene simboličke svjetove, ovaj put ide još dalje. Možda čak i predaleko – na najbolji mogući način.
Priča o novom roanu Tajna nad tajnama vrti se oko nestanka svjetski poznatog znanstvenika i krađe drevnog rukopisa koji otkriva revolucionarnu teoriju nelokalne svijesti - ideju da svijest nije vezana za mozak, već postoji kao univerzalno informacijsko polje. Ako ste razmišljali o kvantnoj fizici, duhovnosti, a možda čak i malo o Matrica – na pravom ste putu. Osim što tu je i Brownov potpis: mjesta koja odišu prošlošću, kodovi koji čekaju da budu dešifrirani i naravno – Robert Langdon.
Povratak Langdona i uspon svijesti (doslovno)
Profesor Robert Langdon ponovno se nađe u središtu misterija, ovaj put na europskom tlu - u Pragu, gradu gdje svaki kutak priča priču, a svaki kip simbol. U potrazi za istinom pomaže mu dr. Katherine Solomon, njegova bivša kolegica (i da, romantični interes, jer je Brownov svijet previše uređen da bi bio istinski kaotičan). Zajedno se zapliću u mrežu veza između izgubljene knjige, skrivenih laboratorija, zloupotrebe znanstvenog napretka i drevnog znanja koje čovječanstvo možda još nije spremno prihvatiti.
Tematski Tajna nad tajnama podsjeća me na roman Podrijetlo iz 2017., ali s važnom razlikom: ako se ovo odnosilo na početak čovječanstva, ovo se odnosi na njegovu krajnju prirodu – tko smo kada se riješimo svega za što mislimo da nas definira. A budući da ovo nije tečaj književne filozofije, već Brownov svijet, sve se događa neumoljivim tempom, s drevnim skrovištem, nadzorom umjetne inteligencije i – pazite – zavjerom unutar zavjere.
Roman, koji Brown opisuje kao svoj dosad najduži i najizazovniji, nije samo još jedna stanica u Langdonovoj karijeri, već kulminacija ideja s kojima se autor poigravao kroz svoja prethodna djela. Ovdje se znanost i duhovnost ne isključuju, već se stapaju u triler koji je gotovo nemoguće ispustiti iz ruku. A Netflix? Već riba ploču.
Netflix + Brown = nova opsesija
Čak i prije nego što je roman objavljen, Netflix je potvrdio da će Tajna nad tajnama dobio je svoju serijsku verziju. Nakon djela kao što su Da Vincijev kod i Anđeli i demoni, koju su oživjeli Ron Howard i Tom Hanks, sada dolazi nova generacija Langdona – aktualnija, digitalnija i (ako vjerujemo glasinama) također mračnija. Snimanje će se odvijati u Pragu, što znači da će gradske ulice uskoro postati kulisa međunarodne potrage za istinom. Scenarij je već u razvoju, a premijera je zakazana za kraj 2026.
Čini se da je Netflix spreman katapultirati Brownov svijet natrag u orbitu pop kulture. Za razliku od prošlih filmskih adaptacija, serija navodno dublje zalazi u filozofska pitanja romana i uspostavlja višeslojnu narativu s više glavnih likova. Što ima smisla - budući da ih je u knjizi više nego ikad prije.
Brown kao brend moderne mitologizacije
Dan Brown nije samo pisac. On je žanr za sebe. Njegova djela prevedena su na preko 56 jezika i prodana u više od 200 milijuna primjeraka. Njegov roman koji je doživio revolucionarni uspjeh Da Vincijev kod redefinirao je način na koji gledamo na „pametne trilere“. Iako su ga mnogi književni kritičari kritizirali zbog njegove formulaične prirode i prezasićenosti povijesnim trivijalnostima, ne može se poreći njegova sposobnost da složene teme pretvori u globalni fenomen.
Tajna nad tajnama stoga je prirodna evolucija njegove spisateljske karijere – svojevrsni Smeđa 2.0, koji se više ne zadovoljava pukim dekodiranjem simbola, već se uranja u ono što možda najviše nalikuje misticizmu budućnosti: što znači biti čovjekom u doba umjetne inteligencije, informacijskih polja i nepouzdane stvarnosti.
Knjiga koja je više od pukog trilera
Uostalom, to je Tajna nad tajnama knjiga, što od čitatelja zahtijeva ne samo da prati radnju, već i da se zapita: što ako su stvari koje doživljavamo kao čvrste - poput svijesti, stvarnosti, identiteta - samo dio veće, složenije slagalice? I kako bi sam Langdon rekao: „Pitanje nije jesu li simboli stvarni, već - što oni nama znače.“
Zato, dragi čitatelji, zadržite dah. Okrenite stranice. I zapamtite – u svijetu Dana Browna, čak i najmanji detalj može biti ključ nečeg... većeg.
