Pojavljuju se nove varijante koronavirusa koje su zaraznije od izvorne koja je započela pandemiju: to su engleski, južnoafrički i brazilski soj koronavirusa.
Postoje neki dokazi da bi verzija koja sada prevladava u Velikoj Britaniji mogla biti još smrtonosnija. Znanstvenici proučavaju ove mutirane verzije kako bi shvatili kakvu prijetnju predstavljaju, piše BBC.
Koje su nove varijante SARS-CoV-2 koronavirusa?
Kruže tisuće varijanti virusa ili varijanti COVID-19. Briga stručnjaka usmjerena je na sljedeće:
- UK verzija odnosno Engleski soj koronavirusa, koji je postao dominantan u većem dijelu Velike Britanije i proširio se na više od 50 drugih zemalja;
- Južnoafrička verzija ili Južnoafrički soj koronavirusa, koji je također pronađen u najmanje 20 drugih zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo;
- Brazilska verzija ili brazilski soj koronavirusa.
Nije neočekivano da su evoluirali nove verzije, svi virusi mutiraju kako bi produžili svoje šanse za širenje i preživljavanje. Većina tih mutacija nije razlog za brigu, ali neke mutacije mogu čak ugroziti njihov vlastiti opstanak. Naravno, postoje i mutacije koje virus mogu učiniti opasnijim od originala.
Jesu li noviji sojevi virusa opasniji?
Nema dokaza da bilo koji od novih sojeva uzrokuje puno teže bolesti kod većine zaraženih ljudi. Kao i kod izvorne verzije virusa, rizik je najveći za starije osobe ili osobe s bolestima poput dijabetesa, visokog krvnog tlaka, oboljele od raka, kao i one s autoimunim bolestima.
Za novu varijantu britanskog virusa postoje neka istraživanja koja sugeriraju da bi mogla biti povezana s 30% većim rizikom od smrti. Dokazi nisu jaki i podaci su još uvijek nesigurni. Još studija je u tijeku. Mjere poput pranja ruku, socijalnog distanciranja i nošenja zaštitnih maski i dalje će pomoći u sprječavanju infekcija, a budući da postoje opravdane sumnje da se nove varijante šire brže, potreban je oprez, piše BBC.
Koliko su opasni engleski, južnoafrički i brazilski soj koronavirusa?Fotografija: Freepik
Što se događa s virusom?
Verzije za UK, Južnoafričku Republiku i Brazil mogle bi biti puno zaraznije od prethodnih verzija. Sva tri soja modificirana su u proteinskom dijelu virusa koji se veže na ljudske stanice. Zbog toga se ove varijante čine zaraznijima i brže se šire. Stručnjaci procjenjuju da se engleski soj pojavio u rujnu i da bi mogao biti do 70 posto zarazniji, iako je nedavno englesko istraživanje javnog zdravstva procjenjuje da je između 30 i 50 posto više zarazan.
Južnoafrički soj pojavio se u listopadu i ima potencijalno značajnije promjene u proteinskom dijelu od engleskog soja. Ima iste mutacije kao engleski soj i još dva za koje znanstvenici vjeruju da bi mogli utjecati na učinkovitost cjepiva. Neka istraživanja pokazuju da jedna od tih mutacija može pomoći virusu da izbjegava dijelove imunološkog sustava koji se nazivaju antitijelima.
Nema dokaza da nova varijanta uzrokuje puno teži tijek bolesti kod većine ljudi koji se zaraze. Kao i kod izvorne verzije, rizik je najveći za starije osobe ili one s popratnim bolestima. No postoji zabrinutost da bi se mogao lakše širiti, a cjepiva protiv novih sojeva možda neće djelovati, piše BBC.
Brazilska verzija se prvi put pojavila u srpnju i ima tri ključne mutacije u proteinskom dijelu koje je čine sličnom južnoafričkoj. brazilski soj, nazvan B.1.1.248, prvi su otkrili Japanci tijekom rutinskog testiranja putnika koji su dolazili u Tokio. Čak je i brazilski soj promijenio virus do te mjere da otežava vezanje antitijela, što bi spriječilo njegov ulazak u tijelo.
Hoće li cjepivo djelovati protiv novih sojeva koronavirusa?
U tijeku su neke studije koje to provjeravaju rani rezultati međutim, pokazuju da Pfizerovo cjepivo štiti od novog soja koji se pojavio u Britaniji. Trenutna cjepiva dizajnirana su oko ranijih verzija virusa, ali znanstvenici vjeruju da bi i dalje trebala djelovati protiv novih sojeva, iako možda ne tako učinkovito. Rani rezultati Ona moderna pokazuju da je njihovo cjepivo još uvijek učinkovito protiv južnoafričke verzije koronavirusa. Čak i u najgorem slučaju, cjepiva bi se mogla redizajnirati kako bi bolje djelovala protiv novih vrsta virusa. Cjepivo protiv koronavirusa tako bi moglo postati poput cjepiva protiv gripe koje se svake godine prilagođava novim vrstama gripe.
