Filmovi koji su predviđali budućnost sa zastrašujućom točnošću

Predviđa li znanstvena fantastika budućnost zato što su pisci i filmaši tako dobri promatrači i futuristi ili znanstvena fantastika nadahnjuje pravu znanost? U posljednjih nekoliko desetljeća svjedoci smo dosta velikog broja filmova koji su proročanski najavio dolazak mnogih tehnoloških naprava i drugih ikona moderne kulture. Odabrali smo neke filmove koji su sa zastrašujućom preciznošću između ostalog, najavili smo i ovu igračku, preko koje čitate naš današnji članak!

Utopijska drama

Fahrenheit 451 (1966.)

Fahrenheit 451, poznati roman Raya Bradburyja, doživio je svoju filmsku adaptaciju 1966. godine u režiji Françoisa Truffauta. Ubuduće mediji su droga za narod, a povijest mijenjaju "vatrogasci" koji umjesto da gase požare spaljuju knjige. Ne, vatrogasci nikada nisu preuzeli ulogu piromana, to nije bilo ni predviđanje, samo satirična parabola. Ali u filmu je pored medijska pompa (sveprisutni ekrani, kontinuirani tokovi audio i vizualnih reklama, spektakularni televizijski prijenosi uživo, javno kažnjavanje...) još jedan fascinantan komad tehnologije koji najavljuje dolazak slušalice. U Fahrenheitu 451 te su "školjke" opisane kao "elektronički ocean zvuka, glazbe i govora".

Apple se tek 2001. godine sa svojim iPodom pobrinuo da ljudi počnu nositi ove "školjke" s kojima smo uronili u svijet glazbe i podcasta, upravo na način na koji je film prikazan.

Znanstvenofantastična televizijska serija

Zvjezdane staze (Star Trek, 1966.)

Zvjezdane staze najavile su više tehnoloških inovacija od bilježnice Leonarda da Vincija. Serija se počela prikazivati 1966., a na velikom platnu pojavila se 1979. s istoimenim filmom. Oni su praktički izmislili Zvjezdane staze mobilna telefonija. Džepni komunikator s preklopnom mrežastom antenom doslovno je inspirirao inženjera u Motoroli, koji je potom dizajnirao prvi mobilni telefon na svijetu 1973. godine.

Njegov prototip, koji je na kraju postao Motorola DynaTAC, težio je dobar kilogram i baterija mu je trajala 20 minuta. Za ulazak na tržište morali su čekati desetljeće, što nije bilo uzalud. DynaTAC iz 1983. započeo je revoluciju koja je dovela do sve manjih telefona, preklopnih telefona i konačno pametnih telefona.

Film znanstvene fantastike

2001.: Odiseja u svemiru (1968.)

Kubrickov revolucionarni i proročanski svemirski ep smatra se jednim od najutjecajnijih i vječno provokativnih filmova svih vremena. Popis stvari koje je predvidjela (od tableta do svemirskog turizma) je praktički beskonačan. Posebno se ističe prognoza Skype. Naravno, nitko u filmu se nije prijavio na Microsoftov video chat servis, ali video pozivi su važan dio filma, kao na primjer kada Dr. Heywood Floyd zove svoju obitelj sa svemirske postaje koja kruži oko Zemlje. No, tu nije kraj inovacijama u ovoj sceni: Floyd u "videotelefon" ubacuje nešto što podsjeća na kreditnu liniju za početak videopoziva, što nagovještava njihovu konačnu sveprisutnost.

Video pozivi postali su stvarnost i svakodnevni zadatak s internetom, mobilnom širokopojasnom mrežom, pametnim telefonima i aplikacijama poput Skypea i FaceTimea.

Film znanstvene fantastike

Blade Runner (1982)

Istrebljivač iz 1982. nikad nije bio "blockbuster" u pravom smislu te riječi, ali je svake godine dobivao sve jači kultni status. Danas se smatra jednim od najboljih znanstveno-fantastičnih filmova svih vremena jer je na krajnje realističan način predvidio budućnost čovječanstva. Piramidalni obris Los Angelesa koji možemo vidjeti u filmu znači da gradski neboderi na krovovima više nemaju zakonom propisani heliodrom, što se zapravo dogodilo 2014. godine. Također su predvidjeli leteći auti. Važan dio filma je Spinner, leteći automobil koji vidimo kako fijuče gradom.

Leteći automobili dio su naše "obećane budućnosti" od 1950-ih. I iako još uvijek ne možemo tvrditi da ih imamo danas, definitivno su na putu. Mnoge tvrtke pripremaju autonomne "putničke dronove" na struju. Kineska tvrtka eHang priprema veći leteći taksi, kojeg do prvog leta (barem u teoriji) dijeli još nekoliko godina, a Uber je već objavio prvih pet gradova u koje će (po svoj prilici) letjeti.

Film znanstvene fantastike

Terminator (The Terminator, 1984.)

Znanstveno-fantastični “blockbuster” Jamesa Camerona svakako nas nije ostavio ravnodušnima, no mnogima su njegovi elementi, poput računala koja sama mogu izvesti nuklearni napad i nemilosrdnog robota ubojice, izgubili san. Također su se uvukle u mješavinu vizija budućnosti dronovi lovci ubojice, što oni u osnovi i jesu vojni dronovi s oružjem. Početkom 1980-ih vojska je već imala iskustva s "besposadnim letjelicama", i to s radio-upravljanim "dronovima", koji su korišteni kao mete za obaranje, te s izviđačkim "dronovima" koji su letjeli s brodova i zrakoplova.

Tek na prijelazu u novo tisućljeće, u ratu protiv terorizma, američka vojska ispunila je predviđanja Terminatora i tako počela koristiti vojne dronove s oružjem. Predator MQ-1, prvi put korišten 2001. godine, prvi je poznati vojni dron sposoban za lansiranje oružja na daljinsko lansiranje. Američka vojska navodno se bavi i pitanjem kako izmisliti dronove s umjetnom inteligencijom koji bi sami mogli odlučivati kada i gdje će pucati.

Satirična komedija

Trumanov show (1998.)

Prošle godine navršilo se 20 godina otkako je film Trumanov show "uplovio" u naša kina. U njemu pratimo Trumana, čovjeka koji ne shvaća da je njegov život TV show. Njegovi prijatelji, kolege, čak i supruga samo su glumci, a njegov rodni grad je mjesto snimanja koje kontrolira TV producent. Osim što je jedan od boljih ostvarenja Jima Carreyja, film je poznat i po predviđanju nekoliko kulturnih trendova koji su se ostvarili u narednim godinama.

Gotovo je sigurno najočitiji Veliki Brat, koja nas prati dan i noć. To je postalo temelj mnogih reality showova početkom drugog tisućljeća, poput Big Brothera, Survivora, Stvarnog svijeta itd. Ideja o „razigrane stvarnosti“. Stvarni život često zna biti dosadan, a nešto su počeli shvaćati i producenti serija kao što su The Only Way is Essex, Jersey Shore i Keeping Up with the Kardashians, pa su se za gledanost pobrinuli (i još uvijek vode) stvarnim reakcije na prethodno inscenirane događaje . Trumanov Show, između ostalog, također je napravio bum promotivno izlaganje proizvoda (plasman proizvoda). Naravno, ovo je već desetljećima dio televizijskih emisija i filmova, ali upravo je s ovim filmom korištenje ove vrste oglašavanja postalo očitije. Serije poput Kuće od karata često su kritizirane zbog besramne promocije, dok su TV divovi poput Kardashiana sami od sebe napravili brend. Ne smijemo zaboraviti ni na “live streaming” odn prijenos uživo, koja je odavno prerasla okvire televizije. U doba društvenih mreža i mobilne tehnologije svatko od nas može biti zvijezda (YouTube, Instagram, Facebook) i prijenos uživo. No, ono što redatelj Peter Weir nije predvidio je koliko će zvijezde new-age cam showova biti svjesne i bez problema ih pustiti u svoj dom.

Ostali filmovi koji su uspjeli predvidjeti budućnost

Znanstveno-fantastični film Putovanje na Mjesec (La Voyage Dans La Lune, 1902.): svemirski turizam
Znanstveno-fantastični film Metropolis (1927.): Roboti
Znanstveno-fantastični horor film Demonsko sjeme (1977.): pametna kuća
Znanstveno-fantastični film Povratak u budućnost II dio (1989.): nosiva tehnologija
Znanstveno-fantastični akcijski film Total Recall (1990.): samovozeći automobili
Kriminalka Hekerji (Hacker, 1995.): virtualna trgovina igračkama
Akcijski triler Face/Off (1997.): tehnologija presađivanja lica
Akcijski triler/cyberpunk Minority Report (2002.): ciljano oglašavanje, tehnologija upravljanja gestama