Eric Schmidt, bivši glavni izvršni direktor Googlea, vidio je kako je tvrtka od startupa vrijednog 100 milijuna dolara postala globalna moćna tvrtka vrijedna 180 milijardi dolara. Nedavno je otkrio neke manje poznate tajne o tome kako je Google uspio, od hrabre politike 70-20-10 do filozofije "fail fast" i uvida u budućnost umjetne inteligencije. Ovdje su neke od njegovih neobičnih strategija koje su danas relevantnije nego ikad prije.
Google nije postala tehnološka velesila tako što je bila oprezna. Eric Schmidt, bivši izvršni direktor tvrtke, nedavno je otkrio filozofiju i temeljna načela koja su dovela Google do eksplozivnog rasta. Njegove strategije uključuju sve od promicanje inovacija do ovladavanja umjetnom inteligencijom za budućnost. Hajde da te istražimo"Googleove tajne” i zašto su danas važniji nego ikad.
1. Rizik kao ključ inovacije
Schmidt vjeruje da jest Google uspješan jer je poticao kulturu rizika. Uspješne osnivače uspoređuje s Elon Musk te ističe da najbolji vizionari pomiču granice, preuzimaju velike rizike i spremni su brzo odustati od projekata koji ne funkcioniraju. Takva filozofija omogućuje tvrtki da brzo uči iz neuspjeha, ispravi kurs i otkrije što stvarno funkcionira.
2. Pravilo 70-20-10: Usredotočite se na osnovnu djelatnost sa sklonošću eksperimentiranju
Googleov interni sustav 70-20-10 diktirao je da 70 % resursa treba posvetiti temeljnim proizvodima, 20 % povezanim projektima, a 10 % eksperimentalnim idejama. Schmidt pripisuje ovo pravilo stvaranju milijardi dodatnih profita. Ova struktura daje tvrtki stabilnost dok joj omogućuje eksperimentiranje s idejama koje bi mogle oblikovati budućnost (mislite na Google Brain i autonomne sustave).
3. Brzi neuspjeh kao strategija za uspjeh
Zaboravite mit da je uspjeh rezultat besprijekorna potraga za savršenstvomt. Schmidt vjeruje da je ključ Googleovog uspjeha sposobnost brzog prepoznavanja onoga što ne radi i mogućnost preusmjeravanja. dakle »brz kvar” štedi vrijeme i resurse i omogućuje tvrtkama da se usredotoče na ono što stvarno ima utjecaj.
4. Umjetna inteligencija nije hir; je ključno za opstanak
Schmidt ne skriva važnost umjetne inteligencije: "Ako ne koristite umjetnu inteligenciju u svim aspektima vašeg poslovanja, nećete uspjeti.” Google pokreće umjetna inteligencija, koja pokreće sve, od korisničkog iskustva do prediktivnog pretraživanja. Schmidt čak tvrdi da je moć umjetne inteligencije pitanje ljudskog opstanka i upozorava da se ne podcjenjuju društvene i etičke implikacije njezina utjecaja.
5. Kritičko mišljenje kao lijek za doba dezinformacija
Algoritmi društvene mreže stvorili su okruženje kojim dominira potvrdna pristranost. Schmidt potiče kritičko razmišljanje i provjeru činjenica kao protuotrov. To znači razlikovati činjenice od marketinške pompe, posebice s utjecajem umjetne inteligencije na javno mnijenje.
6. Tehnologija iza tehnologije: ARM i NVIDIA su promijenili igru
Googleov uspjeh nije bio samo rezultat inovativnih ideja, već i strateških partnerstava u tehnologiji. Schmidt ističe važnost NVIDIA i ARM čipova za definiranje dugoročnog uspjeha tvrtke. Na primjer, arhitektura ARM-a omogućuje mobilnim uređajima postizanje ravnoteže između performansi i energetske učinkovitosti – nešto što je Intel previdio jednostavnim odlukama o svojim linijama proizvoda.
7. Zaštitni mehanizmi i povjerenje u razvoj umjetne inteligencije
Jedno od Schmidtovih iznenađujućih otkrića je uloga "povjerenja i sigurnosti" u razvoju umjetne inteligencije u Googleu. Prikazuje kako pažljivo testiraju AI modele kako bi uklonili štetan sadržaj – što je bitno jer se AI širi na osjetljivija područja. Schmidt poziva na globalnu suradnju na umjetna inteligencija čuvati na sigurnom, čak i s vizijom budućnosti u kojoj će modeli umjetne inteligencije biti čuvani poput vojnih objekata.
8. Prava svrha umjetne inteligencije: poboljšati živote ljudi
Iako umjetna inteligencija nudi ogroman potencijal, upozorava Schmidt, da bismo mogli propustiti njegov najveći potencijal ako ga ne integriramo u praktična područja kao što su zdravstvo i obrazovanje. Zamisliti AI zdravstveni asistent, koji je uvijek u tijeku s najnovijim metodama liječenja i dostupan svima, bilo gdje. Schmidt smatra da bi upravo tu umjetna inteligencija mogla imati najveći pozitivni učinak.
9. Kultura tvrtke: Inženjeri na prvom mjestu, sve ostalo na drugom mjestu
Schmidt ističe da je Googleova kultura bila – i trebala bi ostati – usmjerena na inženjerstvo. Ovaj pristup daje prednost izgradnji najboljeg proizvoda nad marketinškim potezima. Googleove rane faze pokazale su da je fokus na stvaranje istinski korisnih proizvoda ključ uspjeha.
10. Budućnost umjetne inteligencije je u osobnim "polimatima"
Schmidt budućnost umjetne inteligencije vidi u obliku osobnih asistenata, “polimata” – alata koji poznaju naše navike, razumiju naš rad i pomažu nam da postignemo više. Za njega je umjetna inteligencija ovdje doista transformativna, vodi nas kroz složene odluke i povećava našu produktivnost.
Zaključak: Nalazi Erica Schmidta nisu samo jednostavni poslovni savjeti. Nudi nacrt za novu generaciju tehnoloških tvrtki koje nastoje promijeniti svijet. Od poticanja kulture eksperimentiranja do etičke upotrebe umjetne inteligencije, Schmidtove su vizije podsjetnik da uspjeh u tehnologiji nije sigurnost – već odgovorno pomicanje granica. Prema Schmidtu, možda je vrijeme da kažete da prilikama koje vas najviše plaše.
