Svake prve nedjelje u mjesecu otkrivamo vam djeliće iz postava Povijesne i umjetničke zbirke. Ovog puta fokus će biti na vremenu gradonačelnikovanja Ivana Hribara i ljubljanskom građanstvu između 1861. i 1918. godine. Vodi dr. Maja Lozar Štamcar. U zadnjim desetljećima 19. stoljeća slovenska se buržoazija gospodarski razvila i ...
Svake prve nedjelje u mjesecu otkrivamo djeliće izložbe Povijesne i umjetničke zbirke. Ovaj put fokus će biti na vremenu gradonačelništva Ivana Hribara i ljubljanskom građanstvu između 1861. i 1918. godine. Vodi je dr. Maja Lozar Štamcar. U posljednjim desetljećima 19. stoljeća slovensko građanstvo uvelike je ojačalo ekonomski i politički te je, slijedeći primjer Beča i Praga, počelo preoblikovati Ljubljanu u modernu nacionalnu prijestolnicu. Ljudi su bili povezani u brojnim kulturnim i sportskim društvima. Izrasle su bankarske palače, škole, tvornice, nova zgrada muzeja, kazalište, Narodna dvorana, paviljonska bolnica i Palača pokrajinske skupštine. Grad je dobio modernu kanalizaciju, vodovod i groblje. Potres 1895. dodatno je omogućio izgradnju sudskog kompleksa, impozantnih zgrada s velikim, udobnim stanovima u središtu i elegantnim vilama s vrtovima na periferiji grada. Potrošačko društvo u razvoju privlačile su brojne trgovine, posebno elegantna Urbančeva. Turizam, toplice, more i planine, brzo se razvijao u Sloveniji. Naši su se majstori uspješno predstavili na svjetskim izložbama, počevši od bečke 1873., a u sljedećim desetljećima u Parizu i SAD-u (1904. arhitekt Plečnik u St. Louisu). Secesijski stil i djela slovenskih impresionista odražavaju svjetlost, svježinu i žar Hribarovog vremena.