Postajemo gluplji, ali znanost još nema odgovor zašto!

Već smo učinili bilo kakvu glupost u 20. stoljeću (a, kao što znate, bilo ih je poprilično), imali smo se barem jednom pohvaliti: ljudski IQ je rastao a mi ljudi smo barem u ovom segmentu postajali sve pametniji. Stalni porast IQ-a poznat je kao Flynnov efekt i to je trajalo desetljećima: IQ bi trebao biti ovakav povećavao se za oko 3 boda svakog desetljeća.

No najnovija istraživanja donose zabrinjavajuće rezultate: trend se preokreće. Vjerojatno ne bismo bili toliko zabrinuti da se kvocijent inteligencije smanjuje malom postotku stanovništva, jer na to mogu utjecati i hrana i obrazovanje, no razlikuju se od skupine do skupine. Nakon nove studije no čini se da se to ne događa samo manjem dijelu stanovništva nego svim Norvežanima.
Kada su znanstvenici iz norveškog Centra za istraživanje ekonomije Ragnar Frisch analizirao 730 tisuća testova inteligencije, koji su ispunili Norvežani prije početka služenja vojnog roka (od 1970. do 2009.), utvrđeno je da pali prosječni rezultati testa– I ovaj pad nije zanemariv. Svaka generacija Norvežana bi trebala biti gluplji za čak 7 bodova. I kako napominje PsyBlog, ovo nije prva studija, s kojim su saznali, da Flynnov efekt djeluje na vas, iako je istina da je ovaj put najuvjerljivija.

Pitanje od milijun dolara: Zašto?

Ovo je prilično zastrašujuća vijest za ljubitelje napretka, ali također postavlja iznimno važno pitanje: zašto? Što nije u redu, da nam IQ pada?
Prije svega, mogli bismo pomisliti da sve počinje s genima. Možda je na te promjene utjecala samo određena skupina koja je proučavana (grubo rečeno, to je hipoteza "glupi ljudi imaju više djece"). No, to je otklonila nova studija, gdje su dokazali da je i u obiteljima s jednim djetetom došlo do pada IQ-a. Tyler Cowen, bloger (Marginalna revolucija) i ekonomist, sažeo je što to znači: "Drugim riječima, počeli smo graditi okruženje koje rađa još više gluposti."

Dakle, tako znamo da je obrazovanje, a ne priroda je krivac, ali znanstvenici su još uvijek u nedoumici koji je aspekt modernog života kriv za ovaj pad. Neki vjeruju da je kriva opsjednutost tehnologijom, ali pod pretpostavkom da je pad IQ-a navodno počeo još 1970-ih, mnogo prije nego što su ljudi provodili dane zalijepljeni za ekrane, to ne može biti glavni razlog.
Treći opet kažu da su oni krivi nezdrava moderna prehrana, sve više lažnih medija i sve lošija kvaliteta obrazovanja i raširenost čitanja.

Možda bi se razlog tome čak mogao pronaći u tehničkim detaljima IQ testova. Znanstvenici razlikuju kristalizirana inteligencija (sve što smo naučili i zapamtili) i 'tekuća' inteligencija (naše sposobnosti učenja novih stvari). IQ testovi općenito mjere kristaliziranu inteligenciju, tako da promjene u školovanju koje više ne naglašavaju pamćenje mogu utjecati na pad IQ-a. Ako je ovo objašnjenje točno, onda su studenti danas pametniji nego ikad prije (samo više ovise o Googleu).

Što uzrokuje pad inteligencije, ostaje misterij. Što god se ispostavilo da je krivac, vjerojatno bismo se trebali početi brinuti, što može naše sjedenje, način života opsjednut tehnologijom i brzom hranom čini našem mozgu.