Zašto postoji toliko pitanja oko krumpira? Je li istina da podgrijani krumpir može lako postati otrovan?
Što se događa ako jedemo podgrijani krumpir?
Nakon što je krumpir kuhan, prolazi kroz promjene u strukturi škrobaToplina uzrokuje širenje i omekšavanje škrobnih granula, što krumpir čini pahuljastim i lakše probavljivim.
Ali nakon hlađenja, dio tog škroba pretvara se u nešto što se naziva rezistentni škrob. Ovaj oblik škroba se u tijelu ne razgrađuje u glukozu, već djeluje slično vlaknima – potiče rad crijeva i regulira šećer u krvi. Zanimljivo je da se količina ovog škroba povećava kada se krumpir ohladi, a zatim ponovno podgrije.
Drugim riječima – Krumpir koji je jednom kuhan, ohlađen i ponovno podgrijan može biti čak i zdraviji od svježe kuhanog.
Jesu li zagrijani krumpiri stvarno otrovni?
Najveći strah obično se odnosi na tvar koja se zove solanin – prirodni toksin koji se može razviti u zeleni ili previše uskladišteni gomoljiMeđutim, solanin se ne stvara samim zagrijavanjem, već nepravilnim skladištenjem krumpira, posebno na svjetlu i toplini.
Ako je riječ o krumpiru pravilno uskladišteno (na hladnom, tamnom i suhom mjestu), prilikom zagrijavanja se ne oslobađaju štetne tvari. Važno je samo izbjegavati krumpir koji ima zelene mrlje ili klice - oni doista mogu sadržavati veće razine solanina i nisu prikladni za konzumaciju.
Najbolji način za podgrijavanje krumpira
Prilikom podgrijavanja krumpira, ključno je sačuvati njegov okus, teksturu i hranjive tvari. Najbolji način je da polako zagrijavati – na primjer, u tavi s malo ulja ili maslaca. To će učiniti koricu malo hrskavom, a unutrašnjost mekom i toplom.
Ako se koristi mikrovalna pećnica, Preporučuje se dodati nekoliko kapi vode i pokriti posudu kako bi se spriječilo isušivanje krumpira. U pećnici ih je preporučljivo peći na nižoj temperaturi, otprilike 160–170 °Cdok se ravnomjerno ne zagrije.
Kada se krumpir ne smije podgrijavati?
Ako je krumpir kuhan stajao je na sobnoj temperaturi nekoliko sati – posebno ako je pripremljeno s mlijekom, sirom ili vrhnjem – postoji rizik od rasta bakterija poput Clostridium botulinum. Bolje je baciti takav krumpir nego riskirati probavne probleme.
Također se ne preporučuje podgrijavanje iste porcije više puta, jer svako zagrijavanje i hlađenje smanjuje nutritivnu vrijednost i povećava mogućnost mikrobioloških promjena.
Krumpir kao iznenađujuće zdrav izbor
Unatoč stereotipu da je krumpir „teška“ hrana, sadrži razne hranjive tvari, koji su korisni za tijelo: vitamin C, kalij, željezo i vitamini B skupine.
Ako ga pripremimo bez prekomjernih količina masti, može biti savršeno uravnotežen dio obroka. Zagrijani krumpir s ohlađenim škrobom čak doprinosi boljoj ravnoteži crijevne mikrobiote.
Vrući krumpir sam po sebi nije otrovan. Umjesto da ga bacite, možete upotrijebiti nekoliko trikova kako biste ga pretvorili u ukusnu, pa čak i malo zdraviju verziju.
