Prezentacija arhitektonskih projekata i velikih urbanističkih rješenja koja obilježavaju razdoblje (socijalističke) Jugoslavije dugo je očekivani projekt koji će...
Prezentacija arhitektonskih projekata i velikih urbanističkih rješenja koja karakteriziraju razdoblje (socijalističke) Jugoslavije dugo je iščekivani projekt koji će istaknuti prekretnice i vizije (nedovršene) modernizacije gradova tijekom socijalističkog razdoblja te odgovoriti na pitanja o njihovoj ulogu i naslijeđe u zemljama sljednicama. Nedovršena modernizacija osvjetljava prostore nastale "socijalističkim napretkom" u bivšoj Jugoslaviji, te bilježi što se s tim prostorima dogodilo nakon raspada zajedničke države i ukidanja socijalizma. Izložba se fokusira na fizički prostor, odnosno na proizvodnju gradova ili urbanizaciju kao jedno od temeljnih sredstava socijalističke modernizacije, te na ulogu arhitekture u toj proizvodnji; također intervenira u simboličke prostore u kojima se produkcija odvijala: geopolitičke, kulturne, ekonomske, ideološke prostore itd.
U socijalističkoj Jugoslaviji modernizacija se nedvosmisleno predstavljala kao svakodnevna velika zajednička postignuća, koja su trebala otkrivati napredak radničkog samoupravljanja i biti na ponos naroda. Život Jugoslavena bio je tako obilježen megalomanskim, gotovo utopijskim projektima u industriji, energetici, prometnoj povezanosti i urbanizmu. S druge strane, danas je socijalistički utopizam često sinonim odn "iskonski grijeh" za neadekvatnu strukturu gospodarstva, ekološke probleme i socijalna trvenja. Projektom će se ispitati karakteristične arhitektonske i urbanističke prakse socijalističkog razdoblja odn prikazani u odnosu na društveni kontekst u kojem su nastajali te definirali njihovu današnju sliku i karakter. Izložba, koja zaključuje kolektivni rad mladih istraživača iz Hrvatske, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Slovenije, odlučno će se pozabaviti i društvenim aspektom procesa koji su utjecali na razvoj, napredak i propast, uz estetski i tehnološka izvrsnost arhitektonskih i urbanističkih dostignuća Jugoslavije. Relevantnost projekata stoga će se ocjenjivati uglavnom na temelju njihovih doprinosa oblikovanju javne sfere. Jednako važan cilj projekta je preispitivanje (međunarodno uspostavljenog) monolitnog uvjerenja o razdoblju urbane modernizacije u bivšoj Jugoslaviji i promicanje raznolikosti kulturnih identiteta u regiji.
“Arhitektura u Jugoslaviji, koja se vodila pragmatičnim motivima, uglavnom je bila usmjerena na proizvodnju, iako je u svom pragmatizmu bila optimistična i vodila računa o javnom dobru. Realizirana arhitektura vrlo je vjerno odražavala kreativne kapacitete lokalne arhitektonske zajednice i njezinu sposobnost funkcioniranja. Iako su neki pojedinačni napredni projekti ostali nerealizirani ili nedovršeni, izgrađeni okoliši u Jugoslaviji vjerno ilustriraju odnos ambicija i mogućnosti." (Maroje Mrduljaš)
Izložba će predstaviti niz arhitektonskih projekata, od turističkih eksperimenata na jadranskoj obali, novih planova gradova i prezentacijskih paviljona na međunarodnim izložbama do razvikanih javnih zgrada i povijesnih znamenitosti u svim državama sljednicama u razdoblju od 1948. do 1980. godine. Svrha projekta je provjetriti socijalističko arhitektonsko naslijeđe Jugoslavije s novim nabojem i (pre)smjelošću koju donosi vremenski i politički otklon od poluprošlog razdoblja te probuditi čvrste i produktivne veze prisutne na svakom koraku. u urbanom prostoru bivše zajedničke države! Projekt je rezultat dvogodišnje suradnje nekoliko institucija - Umjetnička galerija Maribor, UHA/Udruženje arhitekata Hrvatske (Zagreb), MAO/Muzej za arhitekturu i dizajn (Ljubljana), DAB/Društvo arhitekata Beograda, KOR /Koalicija za održivi razvoj (Skoplje) i Institut za suvremenu arhitekturu (Zagreb) - te istraživački rad više od 50 stručnjaka, uglavnom povjesničara arhitekture, kritičara i aktivista, uključujući i dr. sc. Vladimir Kulić (Florida Atlantic University, SAD), dr. sc. Luka Skansi (IUAV, Venecija, Italija), dr. sc. Petra Čeferin (Inštitut za arhitekturo in kulturo, Ljubljana), dr. Nina Ugljen (Arhitektonski fakultet Sarajevo), dr. Tanja Conley (Massachusetts College of Art and Design, Boston, SAD). Kustosi izložbe su afirmirani mladi stručnjaci: Maroje Mrduljaš, glavni urednik hrvatskog časopisa za arhitekturu i kulturu Oris; Vladimir Kulić (SR/SAD), predavač na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta Florida Atlantic u SAD-u; Matevž Čelik (SI), ravnatelj Muzeja arhitekture i dizajna i Simona Vidmar, kustosica UGM.
kustosi: Maroje Mrduljaš (HR)
sukustosi: Vladimir Kulić (SR/SAD), Matevž Čelik (SI), Simona Vidmar (SI)
SVAKAKO STE POZVANI!
Projektni partneri: DAB/Društvo arhitekata Beograda (SR), Kuća Oris (HR), KOR/Koalicije za održivi razvoj (MK), MAO/Muzej za arhitekturu i dizajn (SI), UGM/Umjetnička galerija Maribor (SI), UHA/ Udruženje arhitekata Hrvatske (HR).
