Njemački automobili nekoć su se smatrali nedodirljivima. Mercedes-Benz, sa zvijezdom na poklopcu motora, bio je sinonim za prestiž, preciznost i inženjersko savršenstvo. Ali danas, dok se industrija bori s globalnom konkurencijom, visokim troškovima i pogrešnim strateškim odlukama, čini se da njemački automobilski titani klize putem kojim je Nokia nekoć koračala - od kralja tržišta do puke fusnote u povijesnim knjigama. Njemačke automobilske marke su u slobodnom padu. Može li ih išta spasiti?
Zamislite da sjedite na prijestolju automobilskog carstva, uvjereni da ste nedodirljivi, dok se ispod vas već stvara plimni val. Njemačka automobilska industrija, taj krunski dragulj europske industrije, upravo je u toj točki – a povijest mu diše za vrat upozorenjima koja više ne može ignorirati. Njemačke automobilske marke idu putem Nokije. U eri u kojoj se trendovi vrte brže od turbina najnovijeg Porschea, podcjenjivanje konkurencije je kao vožnja sa zavezanim očima na njemačkoj autocesti bez ograničenja brzine. Pogledajmo stoga kako su njemačke automobilske legende već spaljene – i zašto bi Mercedes-Benz mogao biti sljedeći koji će platiti cijenu neznanja.
Kad se arogancija susreće sa stvarnošću
Sjetimo se 2015. godine, kada Matthias Müller, tadašnji šef Volkswagena, s osmijehom je pogledao Teslu i izjavio: „Tesla prodaje oko 80.000 automobila godišnje i gubi pola milijarde dolara, dok mi prodajemo 11 milijuna vozila i zarađujemo 13 milijardi.“ Oh, kako gorko zvuči ta izjava danas! Ne samo da je Volkswagen te godine zalutao u močvaru skandala Dieselgate, gdje su varanjem na testovima emisija izgubili milijarde eura i ugled, već je Tesla u međuvremenu postala zvijezda vodilja električne revolucije. Danas je Teslina tržišna vrijednost veća od svih njemačkih automobilskih divova zajedno, a Volkswagen je i dalje juri za repom i pokušava ga sustići.
Ali ovo nije izolirani slučaj njemačke sljepoće. Prisjetimo se Boba Lutza, bivšeg potpredsjednika General Motorsa, koji je 2017. Teslu nazvao „kultom fanatika bez financijske budućnosti“ i najavio njezin bankrot. Godinama kasnije, Lutz je ponizno priznao da je pogriješio, ali šteta je već bila učinjena – Tesla je od tada pretekla sve tradicionalne proizvođače i postavila nova pravila igre. Nijemci, koji su prije deset godina tvrdili da električni automobili „nikada neće biti mainstream“, sada gledaju kako ih Tesla, BYD i drugi kineski igrači prestižu lijevo i desno.
Povijest uči, ali tko je sluša?
Povijest automobila nalikuje komediji pogrešaka, gdje arogancija uvijek igra vodeću ulogu. U 1970-ima, američki divovi - automobilske marke - GM, Ford i Chrysler - nazivali su japanske automobile "jeftinim smećem". Lee Iacocca, legendarni šef Chryslera, u to je vrijeme s visoka gledao na Toyotu i Hondu, uvjeren da se "ne mogu natjecati s američkom snagom". Rezultat? Japanci su preuzeli svjetsko tržište pouzdanošću i učinkovitošću, a Detroit je morao tražiti državnu pomoć kako bi preživio. Slično tome, u 1950-ima, Henry Ford II podcijenio je europske automobile, misleći da Amerikanci žele samo ogromne V8 motore. Zatim se pojavio Volkswagen Beetle i postao ikona generacije, a Ford je ostao bez riječi.
A sada? Njemačka automobilska industrija, predvođena Mercedes-Benzom, nalazi se na raskrižju. Kineski proizvođači poput BYD-a ne samo da proizvode jeftinije električne automobile, već su i tehnološki ispred europskih divova. Dok Nijemci još uvijek sanjaju o svom dizelskom i benzinskom vrhuncu, svijet već vozi na struju. Ako se brzo ne probude, riskiraju da postanu Nokia automobila - nekad kraljevi, sada samo nostalgija.
Mercedes-Benz: Čišćenje ili sprovod?
Mercedes-Benz, marka sinonim za luksuz i njemačku preciznost, sada najavljuje „čišćenje“ – reorganizaciju koja bi ih trebala vratiti na staze nekadašnje slave. No, pitanje ostaje: je li ovo doista prilika za oživljavanje ili samo očajnički pokušaj krpanja već propuštajućeg broda? Tvrtka se suočava sa smanjenjem marži, sve većom konkurencijom i unutarnjim izazovima koje više nije moguće otkloniti.
Mercedes-Benz: Pola milijuna za oproštaj
Mercedes-Benz, nekada neosporni kralj luksuznih limuzina, provodi jedan od najvećih programa dobrovoljnog otpuštanja u automobilskoj industriji. Prema izvješću njemačkih novina Handelsblatt Oko 4000 zaposlenika već je napustilo tvrtku, a svaki je dobio šesteroznamenkastu otpremninu. Dugogodišnji vođa tima koji je za brend radio 55 godina može dobiti do pola milijuna eura za oproštaj. Turbo bonusi za brze polaske? Zvuči kao očajnički pokušaj da se riješite "viška kilograma" dok brod tone.
Program je dio plana smanjenja troškova koji vodi izvršni direktor Ola Källenius. Cilj? Uštedjeti pet milijardi eura do 2027., od čega će milijarda doći smanjenjem troškova rada. Otpremnine su ponuđene čak 40.000 neproizvodnih zaposlenika - od administrativnog osoblja do inženjera i IT stručnjaka. U Njemačkoj su ti radnici zaštićeni od otkaza do 2034., pa Mercedes maše novcem kako bi ih nagovorio da "dobrovoljno" odu. Ali ne radi se samo o čišćenju ureda. Tvrtka također ulaže u prekvalifikaciju zaposlenika za poslovi budućnostiIronično, zar ne? Otpuste te, ali obećaju da će te naučiti nešto novo - ako uopće ostaneš.
Selidba u Mađarsku: Je li jeftinije i bolje?
Dok tvornice u Njemačkoj, poput one u Sindelfingenu, smanjuju proizvodnju – s 330.000 vozila u 2018. na samo 205.000 prošle godine – Mercedes širi svoju tvornicu u Kecskemetu u Mađarskoj, gdje su troškovi 70 posto niži. Ovo nije samo poslovna odluka, to je priznanje da njemački skupi model više ne funkcionira. Luksuzni modeli S-klase i EQS-a koji su nekoć definirali marku sada dolaze iz tvornica u kojima je radna snaga jeftinija, ali i dalje dovoljno kvalificirana. Je li to znak fleksibilnosti ili tihog povlačenja iz domovine?
Industrija u slobodnom padu
Mercedes-Benz nije izoliran slučaj. Njemačka automobilska industrija izgubila je više od 55.000 radnih mjesta u posljednje dvije godine. Bosch planira ukinuti 22.000 radnih mjesta do 2030., Volkswagen će u Njemačkoj ukinuti 35.000, a ZF 14.000. Ovo više nije samo val otpuštanja – to je tsunami. Glavni razlozi? Žestoka konkurencija u Kini, najvažnijem tržištu, gdje njemački brendovi gube bitku od domaćih proizvođača poput BYD-a. Dodajte tome carine koje je nametnuo američki predsjednik Donald Trump i pogrešnu strategiju prelaska na električna vozila. Mercedes je već napustio san o potpuno električnoj floti i sada ulaže u modernizaciju svojih motora s unutarnjim izgaranjem dok priprema novu generaciju električnih modela. Zvuči kao da juri vlastiti rep.
Korporativna kultura: Negativna selekcija kao tihi ubojica – Marke automobila – To se ne može promijeniti
Primarni problem njemačke automobilske industrije nisu samo vanjski čimbenici, već korporativna kultura koja je posljednjih godina postala žrtvom negativne selekcije. Menadžerske pozicije često se popunjavaju na temelju lojalnosti, a ne sposobnosti, što je dovelo do nedostatka inovacija i prilagodljivosti. Prisjetimo se NokiaFinski div vladao je tržištem mobilnih telefona sve dok nije počivao na lovorikama. Nije se uspio prilagoditi pametnim telefonima jer je njegova korporativna kultura - kruta, introvertirana i uvjerena u vlastitu nepogrešivost - učinila promjenu nemogućim. Mercedes-Benz, Volkswagen i drugi njemački divovi uhvaćeni su u sličnu zamku. Njemačka preciznost koja je nekoć zadivljivala svijet sada je okov. „Ne možete promijeniti kulturu tvrtke ako je ona utkana u njezin DNK.“ bivši direktor Nokije jednom je rekao. Negativna selekcija stvorila je menadžerske timove koji su prespori da bi se nosili s brzo promjenjivim tržištem, gdje Kinezi nude jeftinije, tehnološki naprednije električne automobile, a Tesla i dalje postavlja standarde.
Što nosi budućnost?
Njemačka automobilska industrija nalazi se na raskrižju. Mercedes-Benz pokušava pronaći ravnotežu između štednje i inovacija, ali pitanje je je li već prekasno. Premještanje proizvodnje na jeftinije lokacije i otpuštanja mogu biti nužne mjere, ali ne rješavaju temeljni problem: nedostatak vizije i krutu kulturu, dodatno opterećenu negativnom selekcijom. Dok Kina i Tesla jure u budućnost, njemački divovi još uvijek se petljaju sa svojim starim receptima. Ako ne nauče lekciju Nokije - prilagodite se ili propadnite - za desetljeće bi mogli biti blijeda sjena svoje nekadašnje slave.
