Samovozeći automobili obučeni su za rad s velikim oprezom, no javljaju se situacije u vožnji u kojima autonomna vozila moraju manevrirati velikim brzinama kako bi izbjegla sudare. Mogu li ova vozila, opremljena senzorima visoke tehnologije vrijednim desetke tisuća dolara i programirana za "normalnu" vožnju, donositi te odluke brže od čovjeka?
Odgovor možda leži kod inženjera u Sveučilište Stanford. Stvorili su neuronsku mrežu koja omogućuje automobilima bez vozača da izvode manevre velike brzine i niskog trenja baš kao vozači trkaćih automobila. Kad usavrše sustav, hoće automobili bez vozača imao sposobnosti koje nadilaze ljudske, kakve jesu 94 posto prometnih nesreća pripisati ljudskoj grešci.
Istraživači vjeruju da je ovo važan korak u poboljšanju sposobnosti autonomnih vozila da izbjegnu nesreće.
"Želimo da naši algoritmi budu jednako dobri kao najbolji kvalificirani vozači - a nadamo se i bolji", rekao je Nathan Spielberg, apsolventica strojarstva na Stanford i glavni autor članka nedavno objavljenog u časopisu Znanstvena robotika. "Naš je rad motiviran povećanjem sigurnosti u prometu i želimo da autonomna vozila rade u mnogim scenarijima, od normalne vožnje po asfaltu do vožnje velikom brzinom i malim trenjem po ledu i snijegu." Tim je koristio vrstu algoritma umjetne inteligencije koji se zove neuronska mreža, a koji se temelji na neuronskim mrežama u našem mozgu, kako bi stvorio sustav samoprovjere. Neuronske mreže su vrsta strojnog učenja gdje programeri grade modele koji obrađuju goleme baze podataka i traže uzorke. Te se mreže koriste za napajanje "mozgova" autonomnog vozila, obično grafičkih procesora visokih performansi pohranjenih u prtljažniku svakog vozila koji kontroliraju proces donošenja odluka.
Tim Stanforda istrenirao je neuronsku mrežu s podacima iz 200.000 obrazaca kretanja, uključujući probne vožnje na skliskim površinama poput snijega i leda. Zatim su odnijeli svoj sustav na Thunderhill Raceway u dolini Sacramento kako bi ga testirali. Stanfordski tim koristio je dva automobila u svojim testovima: autonomni Volkswagen GTI i autonomna Audi TTS.
Kažu da su ohrabreni rezultatima, ali naglašavaju da njihov sustav neuronske mreže još ne radi dovoljno dobro u različitim okruženjima i uvjetima. Ali kažu da će opsežnim testiranjem i povećanjem baze podataka o vožnji riješiti i posljednje probleme koji ih odvajaju od sustava koji će raditi bolje od ljudskog vozača.
Izvor:
theverge.com
