Ovo je najvažnija lekcija iz najdugovječnije studije o sreći!

Mi ljudi smo komplicirani. A sreća je jedna od najsloženijih emocija koje doživljavamo. Naš je život često napor da otkrijemo svoj smisao. Svatko ima svoju definiciju sreće. Živimo, rastemo i razvijamo se i tako se mijenja naša definicija sreće.

Istraživači iz Harvard Medical School analizirali su gigabajte znanstvenih podataka kako bi otkrili što ljude doista čini sretnima.

Harvard je ovo istraživanje započeo 1938. godine i ono je danas staro više od 80 godina. Vodi je dr. Robert Waldinger, profesor na Harvard Medical School, koji je četvrti voditelj ove studije.

Tijekom 75 godina pratili su živote 724 muškarca iz godine u godinu, dokumentirajući njihove karijere, osobne živote i zdravlje. Nitko nije znao kako će se životi ovih ljudi odvijati. Sudionici, svi u to vrijeme tinejdžeri, prošli su bezbrojne karijere – od tvorničkih radnika i odvjetnika do zidara i liječnika. Jedan je čak postao predsjednik Sjedinjenih Država.

Kako bi prikupili autentične podatke, akademici su izradili detaljne upitnike i nadopunili ih intimnim intervjuima sa sudionicima u njihovim dnevnim sobama. Također su prikupili medicinsku dokumentaciju muškaraca, ispitali njihove mozgove i intervjuirali njihovu djecu i žene. Povremeno su snimali razgovore između njih i njihovih supruga.

Na temelju tisuća stranica pročitanih informacija, tim je dao neke jednostavne, ali snažne lekcije za sretan i ispunjen život.

Biti stvarno povezan s našim voljenima je blagoslov

Koje trenutke iz života najviše čuvate u nostalgičnim sjećanjima? Koje vam uspomene izmame osmijeh na lice? Ljudi koji su više povezani s obitelji, prijateljima, zajednicom su sretniji, zdraviji i žive dulje od ljudi koji su manje povezani.

Studija je promatrala i drugu krajnost; primjer potpune usamljenosti u vezama. Otkrila je da su ljudi koji su više izolirani od drugih manje sretni, manje zdravi u srednjim godinama i imaju kraći život.

Još jedna lekcija: ljudi koji su bili najzadovoljniji u svojim vezama u 50-ima bili su najzdraviji u 80-ima, pokazalo je istraživanje. Konflikti u bračnim odnosima imali su dugoročniji učinak na zdravlje ovih ljudi više od razvoda. Važnije je koliko ste povezani i koliko se sigurno osjećate sa svojom obitelji nego s koliko ljudi ste u kontaktu.

Dobri odnosi nisu uvijek glatki

Često zamišljamo da su dobri odnosi uvijek glatki. Ovo nije ni potrebno ni praktično. U redu je svađati se s vremena na vrijeme. Tretirajte svađe kao trening mišića. Imat ćete loših dana, ali sve dok dosljedno radite na odnosima, neće biti problema. To će vam pomoći da lakše riješite konfliktne situacije.

Istraživači su pokazali da se neki parovi svađaju svakodnevno. Međutim, nijedna od tih svađa nije utjecala na njihove živote jer su znali da će jedno drugom uvijek čuvati leđa u kriznim situacijama.

Dobri odnosi poboljšavaju pamćenje i kreativnost

Sreća nije jedino dijete dobrih odnosa. Oni s dugim vezama imali su oštro pamćenje čak i s 80 godina, no oni koji nisu mogli računati na svoje voljene doživjeli su pad pamćenja i ranije, što potvrđuju i snimke mozga.

Stres je glavni uzrok mnogih problema povezanih s mozgom, a ova studija ponovno potvrđuje tu povezanost.

"Na kraju, važne su samo tri stvari: koliko si volio, koliko si nježno živio i koliko si graciozno otpustio stvari koje ti nisu bile namijenjene." – Buda

Veze mogu biti neuredne i komplicirane i potreban je naporan rad da bi se održale. A ovo djelo traje cijeli život. To nikad ne završava. Rad na odnosima rijetko donosi trenutno zadovoljstvo.

Uvijek možeš nazvati svog starog prijatelja sutra, ili prekosutra, ili prekosutra... Ali to možete učiniti sada. Razmislite o tome da vrijeme ispred ekrana zamijenite vremenom s obitelji, da se zajedno bavite novim i zabavnim hobijem ili da odete u dugu šetnju.

"Život je kratak: prekrši pravila, brzo opraštaj, ljubi polako, voli iskreno, smij se nekontrolirano i nikad ne žali zbog onoga što te nasmiješi." - Mark Twain