Časopis GQ upitao je čelne ljude u pojedinim područjima tko su uspješni ljudi nadolazećih četvrt stoljeća.
budućnost
Nakon smrti dvanaestogodišnje Taylor Smith, njezini roditelji pronalaze pismo u kojem se obraća samoj sebi za deset godina.
Bavarci su predstavili studiju vrhunske limuzine za koju kažu da po mnogo čemu nagovještava novu seriju 7.
Ako je Airbusova futuristička ideja za avion išta što se može reći, njihova budućnost je svijetla. Ne samo zato što će klaustrofobične cijevi biti zamijenjene prozirnom školjkom, čime će se prirodna svjetlost prelijevati preko cijelog tijela putnika, već zato što će letenje postati jedinstveno iskustvo, a ne samo putovanje od točke A do točke B.
Na posao uvijek nosite nešto za jelo. Neki jogurt, salata, sendvič ili desert. A što je tim namirnicama zajedničko, osim kalorija? Gubljenje. Sve dolazi u ambalaži koja na kraju dana završi u smeću. U SAD-u samo studenti svake godine proizvedu 30,4 kg smeća povezanog s kutijama za ručak, a mi ostali vjerojatno nismo ništa bolji. Pakiranje je nužnost, ali zahvaljujući Tomorrow Machine više nije otpad.
Ako ništa drugo, luksuzna plovila povezujemo s luksuzom. I iako većina nas ima vlasništvo nad njima samo u snovima, nije zabranjeno sanjati, zar ne? No, megajahte, kojima se obični smrtnici u budnom stanju najviše približavaju u marinama, imaju svoje kupce, inače ponuda ne bi bila tako bujna. Pogledajmo što proljeće budućnosti nudi i što će jednog dana izazvati valove i valove uzbuđenja.
Nije bilo davno kada su ekrani na naslonima prednjih sjedala u zrakoplovima bili znanstvena fantastika, kada je poziv s visine od 11 tisuća metara bio nemoguć, a kamoli bežična mreža. Danas se sve to podrazumijeva. I oni telefoni u avionima. To su odavno nestali. Kao što više nema korisnika koji samo želi letjeti. Evo sad i tehnološki "osviještenog" putnika. Raspon je prikladan za to, a zrakoplovne tvrtke, uključujući NASA, uvijek su u potrazi za poboljšanjima.
U našem jeziku često imamo riječ vizija. Ljudi, tvrtke, države. Vizija govori puno. To je ono što sadašnjost čini podnošljivijom, ono što daje nadu, to je motiv. To je slamka spasa i također predviđanje. Poput vremenskih prognoza i meteorologa, vizije i vizionari također su pogrešivi. Pogledajmo neka hrabra predviđanja iz prošlog stoljeća koja su čekala ili još uvijek čekaju na moguću realizaciju.
Microsoft se vraća sa svježom vizijom bliske budućnosti, koju svake godine upakira i u video pod nazivom Productivity Future Vision, u kojem predstavlja svoje tehnološke favorite budućnosti. On će u tome nekako odigrati veliku ulogu, vjerojatno veću nego ikad, odnosno ako se obistine njegova predviđanja koja je sažeo u 6-minutni video. Jasno je, međutim, da nove tehnologije radikalno mijenjaju naš svakodnevni život i rad. Ali što to znači za budućnost?
Vizionar i futurist Ray Kurzweil, kojeg je Google angažirao prije nekoliko godina, često nas bombardira provokativnim, ali često točnim predviđanjima, poput one da će računalo pobijediti čovjeka u šahu (to se već dogodilo) i da ćemo biti okruženi autonomnim vozila vozila (već se događa). Poznata je i po teoriji singularnosti, pojmu kojim futuristi poput Kurzweila objašnjavaju razvoj svijeta sa stajališta tehnološkog razvoja.
Svaki čovjek želi imati svoju “Batmanovu špilju”, mjesto gdje su samo on i njegove “igračke”, gdje se povlači da popije pivo ili se prepusti nekom drugom užitku. Inženjer Jono Williams nije kopao, već je izgradio svoju Skysphere "šupljinu" iznad zemlje. Riječ je o "kući na drvetu" na solarni pogon s pogledom od 360 stupnjeva, kojom se upravlja pametnim telefonom, a nalazi se u zemlji dugog bijelog oblaka.
Poznavatelji bojnih brodova, pri spomenu imena Dreadnought, prisjetit će se istoimenog bojnog broda HMS Dreadnought iz 1906. godine, koji je predstavljao golemi napredak u vojnoj tehnologiji tadašnje Kraljevske mornarice i nadmašio sva dotadašnja vojna plovila. Njegov nasljednik i skoro pa isto imenjak, na što bi prethodnik bio ponosan, jer se temelji na najnovijoj tehnologiji i bit će izrađen od iznimno čvrste plastike i grafena, oblika ugljika koji je dvjesto puta jači od čelika i smatra se najčvršćim, najtanjim i najsavitljivijim materijalom na svijetu.