svemir

Automobili Električna mobilnost Tehnologije

Elon Musk nas seli na Mars! Hoće li ljudi već 2022. biti međuplanetarna vrsta?

Jednom osvajač, uvijek osvajač. Elon Musk, osnivač Tesla Motorsa i SpaceXa, seli čovječanstvo na Mars! Na Međunarodnom nautičkom kongresu (IAC) tehnološki vizionar predstavio je svoje planove kolonizacije crvenog planeta do kojeg bi svemirska letjelica ITS (SpaceX) mogla stići za samo 30 dana. Za "avio kartu" za Mars morat će se izdvojiti 200 tisuća dolara. Ali Tusk upozorava. Putovanje će vjerojatno biti vrlo opasno i putnici moraju biti spremni umrijeti za njega. Prvo plovilo koje je išlo na Mars navodno nosi Zlatno srce, prema izmišljenom plovilu iz knjige Vodič kroz galaksiju za autostopere. Hoće li ljudi već 2022. biti međuplanetarni vrt? Preporučamo pogledati prezentacijski video!

Virusni

Voyager - zlatni disk koji vanzemaljce uči o našoj civilizaciji može biti vaš

Želite repliku zlatne gramofonske ploče koja izvanzemaljcima objašnjava čovječanstvo? Godine 1977. američka agencija NASA imala je veliki san. Htjeli su pronaći vanzemaljce i uspostaviti kontakt s njima. U tu svrhu u svemir su poslane sonde Voyager I i Voyager II koje su nosile i vremensku kapsulu u obliku zlatne gramofonske ploče koja nosi slike naše civilizacije i uči o čovječanstvu. Između ostalog, o tome kako se razmnožavamo, kako se transportiramo i što jedemo. Pozdravljamo vanzemaljce na 55 jezika (i na srpskohrvatskom, koji je tada bio službeni jezik Jugoslavije: "Želimo vam sve najbolje sa naše planete"), a mogu pustiti i različite žanrove glazbe i tipični zvukovi našeg planeta. Na stražnjoj strani diska nalaze se upute za reprodukciju. Na 40. godišnjicu lansiranja možete za cca. Za 90 eura razmislite o jubilarnoj replici The Voyager Golden Record: 40th Anniversary Edition uz koju dolazi i knjiga.

Tehnologije

BRZI: Kinezi s najvećim teleskopom za lov na izvanzemaljce

Kinezi imaju jasnu poruku za vanzemaljce. “Možeš bježati, ali se ne možeš sakriti!” U kineskoj pokrajini Guizhou nedavno je počeo s radom 500-metarski sferni radioteleskop koji je preuzeo status najvećeg od zvjezdarnice Arecibo u Portoriku. Pregledat će čak dvostruko veću površinu neba, a parabolični tanjur koristit će se za proučavanje svemira i potragu za inteligentnim životom izvan naše galaksije, a astronomi se nadaju da će popuniti i praznine u znanju i razumijevanju našeg planeta.

Virusni

Granice čovječanstva: Koliko daleko možemo ići u svemiru?

Sredi eksponentne rasti tehnologije, raziskovanja morij in Osončja, upanja in strahu, ki ju prinaša razvoj umetne inteligence, 3D-tiskalnikov, obljub o transplantaciji glave in skokov iz vesolja se lahko vprašamo, kakšne so meje človeštva. Kako daleč lahko gremo v vesolju? Bomo kdaj nesmrtni? Nas v primeru nenadzorovanega, pohlepnega razvoja čaka usoda ljudi v Matrici (in mogoče celo brez rešitelja Neota?) Vseh odgovorov na ta vprašanja ne poznamo. Vemo pa, kako je z vesoljem. Raziskovanje vesolja nam je izredno omejeno, ne glede na tehnologijo, ki jo bomo v prihodnosti odkrili.

Virusni

NASA: Ovako izgleda polarna svjetlost iz svemira

Taman kad smo pomislili da polarna svjetlost (aurora borealis) ne može biti uzbudljivija, NASA nas iznenađuje snimkom ovog prirodnog fenomena, koja je objavila snimku na kojoj se vidi karakteristična crvenkasto-zelenkasta svjetlost koja inače obasjava nebo Sjeverni i Južni pol, divimo se iz zraka, i to u 4K tehnologiji. Provjerite kako izgleda polarna svjetlost iz svemira!

Virusni

NASA: fantazijski retro plakati za svemirska putovanja

Američka svemirska agencija Nasa predstavila je novu seriju retro plakata za putovanja na Jupiter, Mars i šire. Nastavak je to prošlogodišnje serije plakata koji reklamiraju svemirski turizam i putovanja u daleke svjetove, kreirane u suradnji s NASA-inim Laboratorijem za mlazni pogon.

Virusni

NASA: Cinija, prvi cvijet koji raste u svemiru

Ono što vidite na fotografiji je prvi cvijet koji je izrastao u svemiru! Prije nekog vremena već smo izvijestili da su na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) izrasle salata i pšenica, a ovo je prvi put da je izrastao i procvao cvijet. To je narančasta cinija s 13 latica.

Virusni

Cijeli svemir u jednoj fotografiji!

Svemir je toliko golem da je praktički nemoguće zamisliti koliko je velik. Ali Pablo Carlos Budassa nekako je to uspio strpati u jednu fotografiju! Učinio je to uz pomoć NASA-inih fotografija i logaritamskih karata svemira proizvedenih na Sveučilištu Princeton.

Virusni

NASA: Svemir se davi u smeću

Čak se i svemir utapa u smeću. Američka svemirska agencija Nasa trenutno prati oko 20.000 komada otpadnog materijala, istrošenih dijelova raketa, pokvarenih satelita i tona drugog otpada većeg od teniske loptice. Svi ovi objekti kreću se u svemiru brzinom od 27.360 km/h. Osim toga, navodimo oko 500.000 drugih komada smeća veličine između teniske loptice i klikera. Gdje ovo vodi?

Virusni

Najfascinantnije fotografije iz svemira snimljene 2015. godine

Svemir je oduvijek fascinirao ljudsku maštu. Svemir se čini beskrajnim, a svake godine otkrivamo djelić nepoznatog iznad nas. Primjerice, nakon devet godina putovanja, ove smo godine konačno stigli do patuljastog planeta Plutona i nagrađeni fotografijama koje su ušle u povijest. Ali to nije bila jedina svemirska prekretnica u 2015. godini, zabilježena objektivom. Predstavljamo vam najfascinantnije fotografije snimljene iz svemira u 2015. godini.

Virusni

15 najpoznatijih fotografija svemira

Svemir, beskrajna konačnost. Zemljani ga više od pola stoljeća aktivno istražuju i pokušavaju razumjeti. Ove godine obilježava se pedeseta godišnjica prvih američkih koraka u svemiru i pedeset godina otkako smo mogli doživjeti drugi svijet kroz čarobnu fotografiju. Dakle, Mjesec više nije kriška švicarskog sira, a Jupiter više nije sićušna mrlja svjetlosti na noćnom nebu. Danas predstavljamo petnaest najpoznatijih fotografija svemira.

Arhitektura i interijer

Space Suite – izvanzemaljsko iskustvo u švicarskom hotelu Kameha Grand Zurich

Svemirski apartman u hotelu Kameha Grand Zürich gostima daje okus kakav je život na svemirskoj postaji. Hotelsku sobu u virtualnu svemirsku stanicu pretvorio je njemački umjetnik, pustolov i budući astronaut Michael Najjar. Zidove, pod i strop ukrasio je svemirskim motivima snimljenim svemirskim teleskopom Hubble, raketni pogon inspirirao je stropnu rasvjetu, a umjetnik je dnevnu sobu ispunio knjigama, filmovima i audio knjigama s temom putovanja u svemir.

1 … 3 4 5 6 7 8

traži

Odaberite jezik

Sa vama od 2004