Naježite li se ikada kada slušate određenu pjesmu ili njezin dio? Ili se naježite od lijepe melodije, snažnog bubnjanja i sličnih zvukova? Ako da, onda ste dobro. Početi. Ali vaš je mozak u ovom slučaju malo poseban. To tvrde znanstvenici.
znanost
To pa je novica! Čeprav nas vonj po sončni kremi v mislih takoj popelje na morje, ne bi najbrž imeli nič proti, če bi si jo lahko nanesli samo enkrat in takrat za vselej. V reviji Science Report razkrivajo, da bi utegnila sončna krema z DNK-jem postati najboljša in predvsem doživljenjska zaščita pred nevarnimi UV-žarki.
Znanost svaki dan donosi nova otkrića i novosti. Mnoge od njih ni obični ljudi ne razumiju dobro, ali ovaj bi nas mogao privući. Na Sveučilištu za zdravlje i znanost u Portlandu u SAD-u znanstvenici predvođeni Shoukratom Mitalipovom pokušali su pomoću tehnike CRISPR promijeniti genetski zapis kod jednostaničnih embrija. Do sada su američki znanstvenici s više ili manje zavisti izdaleka promatrali razvoj na ovom polju. Ali to više nije slučaj.
Ne možemo zamisliti jutro bez kave. Čak i ujutro, neki ni ostatak dana. Kava je jedna od konstanti u našim životima i tako će i ostati, iako nas povremeno serviraju upozorenja da trebamo biti umjereni u ispijanju kave. Pa, vjerojatno su u pravu. Ipak, neka su istraživanja pokazala da nam ispijanje kave može čak i produžiti život.
Pas je definitivno čovjekov najbolji prijatelj. On je pun ljubavi, zabavan i odan koliko god to može biti. Novo istraživanje otkrilo je još jedan razlog zašto su psi vrijedni svake kapi naše ljubavi. Dokazano je da vaše štene zna kad je netko zao prema vama i to pamti.
Koje kvalitete obično povezujemo s visokom inteligencijom? Znatiželja? Responzivnost? Svestranost i domišljatost? Možda i doista. Jeste li ikada pomislili da bi visok IQ mogao biti povezan i s psovanjem? Vjerojatno ne. Ali vi (mi) ste očito bili u krivu.
Istraživači kažu da će se u sljedećih 60 godina životni vijek popeti na nevjerojatnih 125 godina. Većina nas bila bi zadovoljna i sa stotom, no nova istraživanja sugeriraju da ćemo živjeti puno dulje.
Še en razlog več, da vzljubite znanost: raziskovalci z univerz v Oxfordu in Coventryju so namreč nedavno objavili študijo, ki pravi, da vas lahko pogostejše posteljne igrice dejansko naredijo pametnejše.
Jeste li se ikada osjećali kao vuk samotnjak? Pobjeći od druženja i (dosadnih) razgovora? Volite li biti sami sa svojim mislima i nije vas briga što drugi misle? Pa, zapravo niste sami. Mnogi ljudi više vole vlastito društvo nego gomilu oko sebe. Ali kako društvo vidi takve usamljenike? Po običaju, zalijepe im etiketu. Freakovi, to najčešće čujemo. Je li stigmatizacija doista potrebna? Naravno da ne.
Kunete li i dalje u tamne, jednobojne i nikako bijele čarape? Možda je vrijeme za preispitivanje. Istraživanja pokazuju da su ljudi koji nose šarene čarape s uzorkom uspješniji, sposobniji i popularniji.
Naš mozak može riješiti najsloženiji problem. I to je razlog zašto ih znanstvenici često nazivaju 'superračunalom'. Ali što se događa kada naše 'osobno računalo' počne dijeliti naše privatne podatke s potpunim strancima? Evo nekoliko izvanrednih primjera kako naš mozak može utjecati na naše ponašanje i otkriti naše najdublje tajne – čak i one za koje nismo znali da postoje.
Medtem ko je bil Hobit J. R. R. Tolkiena plod domišljije, nove raziskave kažejo, da naj bi imeli ‘hobiti’ z ljudmi veliko več skupnega, kot se je sprva predvidevalo. Nova raziskava tako celo namiguje, da so to naši predniki.