Još pomičemo sat? Svake godine na prijelazu sa zimskog na ljetno računanje vremena postavlja se isto pitanje: "Hoćemo li i ove godine pomicati satove ili je ovom ludilu konačno kraj?" Rasprave o ukidanju ljetnog računanja vremena traju godinama, ali evo nas, zapeli smo između dva vremena koja se izmjenjuju svake godine. Dok su jedni uvjereni da ovakva praksa nema svrhe i da uzrokuje više štete nego koristi, drugi ipak navode navodne ekonomske i energetske koristi.
Ali je li satovi prelaze na ljetno računanje vremena i ove godine? Odgovor je da! Unatoč obećanjima o ukidanju ljetnog računanja vremena, i dalje se držimo stare prakse. Europska komisija predložila je njegovo ukidanje 2018., no države članice nisu se mogle dogovoriti koje će vrijeme zadržati – zimsko ili ljetno. Tako smo zapeli u stalnom ciklusu promjena, koji će se, prema trenutnim podacima, nastaviti najmanje do 2026. godine.
Zašto uopće pomičemo sat?
Razlozi za očuvanje pokreti sata nema ih mnogo, ali ih zagovornici ipak ističu. Prvotna ideja bila je vezana uz uštedu energije – dulji dani ljeti trebali su smanjiti potrebu za umjetnom rasvjetom i time uštedjeti električnu energiju. Međutim, moderne studije pokazuju da su te uštede minimalne, budući da se naša potrošnja energije danas temelji na mnogo više čimbenika nego samo na dnevnoj svjetlosti.
Osim toga, očekuje se da će promjena sata pogodovati gospodarstvu, jer se očekuje da će ljudi tijekom ljeta više vremena provoditi vani, što će povećati potrošnju. No, mnogi se s tim ne slažu jer su posljedice pomicanja satova na ljudsko zdravlje i opću dobrobit često negativne. Istraživanja pokazuju da promjene u ritmu spavanja dovode do povećanog umora, smanjene produktivnosti, pa čak i povećanog rizika od srčanih bolesti.
Kako promjena sata utječe na naše tijelo?
Naše tijelo radi prema unutarnjem satu koji regulira svjetlost. Svaka promjena rasporeda spavanja može uzrokovati poremećaje u bioritmovima, što može imati ozbiljne posljedice.
- Nedostatak sna: Mnogi ljudi navode da imaju problema sa spavanjem u prvih nekoliko dana nakon promjene sata.
- Povećan umor: Promjena bioritma može uzrokovati smanjenu koncentraciju i povećanu pospanost tijekom dana.
- Veći napor za srce: Istraživanja pokazuju da je veća učestalost srčanih udara u prvih nekoliko dana nakon pomicanja sata.
- Više prometnih nesreća: Statistike pokazuju da se broj prometnih nesreća zbog pospanosti vozača povećava u prvim danima nakon pomicanja sata.
Kada će se pomaknuti satovi ove godine?
Kako promjena još nije na vidiku, ove će se godine pokazatelji morati usklađivati dva puta. Ispod su datumi koji se odnose na Europu:
- U ljetnom razdoblju: Nedjelja, 30. ožujka 2025, u 2:00 sata ujutro, pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata.
- Zimi: Nedjelja, 26. listopada 2025, pomaknut ćemo sat natrag na 2:00 u 3:00 ujutro.
Kako se pripremiti za promjenu sata?
Budući da će promjena sata trajati još nekoliko godina, možemo se pripremiti za to kako bismo ublažili negativne učinke:
- Postupno prilagođavanje sna – Idite u krevet 10-15 minuta ranije (ili kasnije pri prelasku na zimsko računanje vremena) nekoliko dana ranije.
- Više dnevnog svjetla – Provodite više vremena vani jer prirodno svjetlo pomaže u regulaciji vašeg bioritma.
- Redovita tjelesna aktivnost – Vježbanje pomaže vašem tijelu da se brže prilagodi novom rasporedu.
- Ograničite kofein i elektroničke uređaje prije spavanja – Plavo svjetlo s ekrana može otežati prilagodbu.
Hoće li pomicanje sata ikada doista biti ukinuto?
Ovo ostaje otvoreno pitanje. Unatoč brojnim studijama koje pokazuju negativne posljedice pomicanja satova, te činjenici da je Europska unija već pristala na njegovo ukidanje, ono još uvijek nije provedeno. Države članice se ne mogu dogovoriti koje će vrijeme zadržati.
Do tada ćemo satove morati podešavati dva puta godišnje još nekoliko godina – dok se ne donese konkretna odluka koja će konačno zaustaviti ludilo pomicanja kazaljki.
