Dok većina Europe traži smanjenje poreza od 45%, postoji nekoliko zemalja koje profit smatraju nježnim cvijećem kapitala – i njeguju ga porezom od 9% i birokratskom jednostavnošću. Najpovoljnija porezna zemlja u EU? Upoznajte Mađarsku, Bugarsku i njihovu bizarnu, ali nevjerojatno privlačnu poreznu stvarnost.
Najpovoljnija porezna zemlja u EU? Ovo definitivno nije Slovenija. Da vaša tvrtka ima osjećaje, srušila bi se na pod i plakala po dolasku u Sloveniju. Ne zato što nemamo prekrasne planine, već zato što oporezivanje ovdje nije baš prijateljsko. Dok digitalni nomadi drugdje uživaju u suncu i poreznoj stopi od 10%, mi još uvijek raspravljamo je li porez od 50% pravedan ili previše. No dosta o nama – pogledajmo koja je europska zemlja porezna oaza prerušena u birokrata EU.
Mađarska – diktatorski šarm s porezom 9 %
Da, dobro ste pročitali. Mađarska – zemlja koja voli raspravljati o suverenitetu dok istovremeno iskorištava europske subvencije – ima najnižu stopu poreza na dobit u EU: samo 9 %. Porez na dohodak je također blag: fiksni porez 15 %. Ako ste digitalni nomad, ljubazno vam nude svoje Bijela kartica – vizu koja vam omogućuje da ispijete cappuccino u Budimpešti dok vaš startup mirno diše u poreznoj slobodi. I da, PDV je 27 %, što znači da ćete sendvič platiti kao što biste platili za kriptovalutu, ali koga briga - sve dok zadržavate većinu profita. To je, na neki način, porezno najpovoljnija zemlja u EU – ako ne povoljna, onda prijateljska.
Bugarska – gdje je čak i porezna skala socijalistički egalitarna
Za one koji više vole crnomorsku obalu od paprikoša, evo Bugarska. 10 % porez na dohodak. 10 % porez na dobit. 20 % PDV. I gotovo bez pretvaranja – samo sirovi, goli kapitalizam s istočnoeuropskim prizvukom. Pokretanje posla je brže od prelaska schengenske granice (osim ako niste vozač kamiona). Nije raj za luksuz, ali ako vam je Excel tablica važnija od pogleda na Eiffelov toranj, onda je Sofija pravi izbor.
Malta – imajte 35 %, platite 5 %. Magija!
Malta je svojevrsna iluzionistička predstava Tax Houdinija. Službeno: 35 % porez na dobit. Neslužbeno: nakon restitucije, državi često ostaje samo 5 %. Da, dobro ste čuli. Ako imate holding tvrtku, tvrtku s malo kreativnosti i odvjetnika koji zna tri rupe u zakonu, Malta će postati vaš omiljeni otok - odmah nakon Mikonosa. Ali pazite: europske institucije pomalo sumorno gledaju kako profit curi iz njihovih blagajni preko Mediterana. Ako te to ne smeta, samo naprijed! S dobrim poreznim odvjetnikom – porezno najpovoljnijom zemljom u EU.
Cipar – sunce, porezne olakšice i oporezivanje ni za koga
Cipar ne nudi samo rajske plaže, već i rajsku poreznu politiku: 12.5 % porez na dohodak, izuzeća za dividende, kapitalne dobitke i kamate - ako ste "ne-dom", tj. nerezident. Što to znači? Da živiš u Larnaki, radiš za svijet, ali Cipar ne mari za tvoju zaradu. Nije ni čudo da poduzeća tamo cvjetaju poput bugenvilije u proljeće.
Irska – Sveti gral za američke korporacije
Unatoč tome što ima stopu poreza na dohodak koja bi rasplakala i švedskog socijalista, Irska je i dalje magnet za Apple, Google i vaš novi startup. Zašto? Jer ima 12.5 % porez na dobit poduzeća, izrazito digitalizirano poslovno okruženje i engleski jezik. Može padati kiša, ali kad dođe profit, sunce sja. Barem na tvoj račun. Definitivno porezna oaza – porezno najpovoljnija zemlja u EU za strane korporacije.
Italija – kada se birokracija susreće s rajem fiksne porezne stope
Italija? Ozbiljno? Da. Ako ste dovoljno bogati i kreativni, država će vas nagraditi fiksnim porezom: 200.000 € godišnje i to je to. Bez obzira koliko ste zaradili izvan Italije. A ako ste umirovljenik, dobit ćete još bolji tretman - samo 7 % porez na inozemne mirovine. Začinite sve to Chiantijem i toskanskim zalaskom sunca i dobit ćete savršen recept za financijsku romansu.
Najpovoljnija porezna zemlja u EU? Zašto Slovenije nema na ovom popisu?
Jednostavan. Naša zemlja još uvijek smatra poduzetnika opasnom pojavom koja bi odmah trebala pokupiti polovicu svega što stvori. (u osnovi više od polovice – porez na dobit + porez na kapitalnu dobit) Srećom (ili nažalost) previše smo zreli za porezne avanture. Ali ako imate hrabrosti, nešto novca i puno strpljenja s birokracijom druge zemlje, fiskalna sloboda čeka vas samo nekoliko sati vožnje. Zašto je Slovenija u središtu ovog članka, koji čitate na jednom od 20 jezika. Jer autor ove objave je Slovenac. I pomalo razočaran poreznim sustavom i velikom rasipnom državom.
Dok Slovenija još uvijek razmatra treba li poduzetnik za svaki uspjeh dobiti medalju ili poreznu reviziju, neke su zemlje odavno shvatile da je najbolji način za privlačenje investicija jednostavan recept: niski porezi + visoka predvidljivost + ne previše strogi službeni postupci. I ukratko, pogledajte to – funkcionira!
Mađarska, na primjer, nije samo Orbánov poligon za političke eksperimente, već i europski Detroit 2.0. Kineski automobilski gigant BYD nedavno je tamo doveo svoju gigatvornicu električnih vozila kao da su Lego kockice. Zašto? Jer porez na dobit 9 % nije ponuda koju dobivate svaki dan. I zato što mađarska vlada ne pita "zašto tako brzo?", već "treba li vam još uvijek željeznička pruga?". Mercedes, BMW i Audi već cvjetaju na istom teritoriju. Nije ni čudo što Mađarska sve više miriše na benzinsko-električnu budućnost.
Bugarska U međuvremenu, ona je poput one sramežljive djevojke na zabavi, ali kad je konačno primijetiš, shvatiš da ima najniži porez na plaće, odličnu lokaciju i zaposlenike koji mogu programirati, šivati, pa čak i govoriti engleski. Zato se tamo posljednjih godina slijevaju IT tvrtke, tekstilne tvornice, njemački dobavljači automobilske industrije i fintech startupi. A ako se nekome ne sviđa što sve to rade za 10 % poreza – neka provjeri svoje knjige.
A onda postoji Hrvatska, naš južni susjed, koji je do prije nekoliko godina djelovao kao investicija sporo kuhanog graha, ali sada postaje magnet za Kineske tvornice električnih vozila, europski startupi i luksuzni hoteli. Rimac je stara priča – sad dolaze Kinezi graditi tvornicu električnih autobusa, a tko je još uključen? Razlog? Euro, Schengen, dobra logistika, sunce i – najvažnije – službenice koje su napokon počele odgovarati na e-mailove.
Ukratko, dok Zapad još uvijek smišlja strategije za oporezivanje digitalnih divova, Istočni rub Europe već se smije svojoj Excel tablici – jer je očito naučio da kapital ne voli komplikacije, već konkretne brojke. I ovi su puno seksipilniji u Mađarskoj, Bugarskoj, a sada i Hrvatskoj nego PowerPointi o "viziji 2030".
Zaključak: Porezne oaze postoje u EU. Jednostavno ne izgleda kao Bahami.
Iako nijedna zemlja EU službeno nije „porezna oaza“, mnoge članice - posebno Mađarska, Bugarska, Malta i Cipar - uspješno su razvile sustave koji na vaš novac gledaju s manje neprijateljstva nego sjevernoeuropske porezne uprave. Od fiksnih poreznih režima do posebnih tretmana za strance i nomade – EU nudi više od samo Schengena i GDPR-a. Dakle, ako ste zainteresirani za pravnu optimizaciju (čitaj: ne izbjegavanje), razmislite o preseljenju svoje tvrtke ili sebe.
Kao što je jedan poznati poslovni čovjek jednom rekao: „Nije grijeh plaćati porez. Grijeh je platiti previše.“
Naravno! Evo je ažurirano zaključak članka, što uključuje navođenje svih izvora s odgovarajućim poveznicama u stilu izvor: domena.com otvaranjem u novoj kartici:
Sve informacije u članku temelje se na provjerenim analizama i javno dostupnim izvorima, uključujući:
- Porezna zaklada - Stope poreza na dobit u Europi 2024. (izvor: taxfoundation.org)
- OECD – Oporezivanje plaća 2023. (izvor: oecd.org)
- PwC Porezni sažeci diljem svijeta (izvor: pwc.com)
- EY Globalni porezni vodiči (izvor: ey.com)
- KPMG – Porezni profil za Cipar (izvor: kpmg.com)
- Vlada Malte – Sustav povrata poreza (izvor: cfr.gov.mt)
- Agencija za ulaganje u Bugarsku (izvor: investbg.government.bg)
- Mađarski program Bijele karte za digitalne nomade (izvor: enterhungary.gov.hu)
- Talijanska porezna agencija – Regime Forfettario (izvor: agenziaentrate.gov.it)
- Portugal NHR Objašnjenje poreznog režima (izvor: portugal.gov.pt)