Stripovi Alana Forda, izvorno objavljeni u Italiji, definitivno evociraju nostalgiju iz djetinjstva kada smo sate i sate provodili proživljavajući napete priče neobičnih likova tajnog društva TNT. Društvena satira, omotana komičnim velom, zanimljivo je bila najpopularnija u bivšoj Jugoslaviji. Na temelju ovog fenomena nastala je knjiga Lazara Džamića pod nazivom "Cvijet u kući cvijeća", koju je u posebnom izdanju potkrijepio maštovitim grafičkim prikazom dizajnera Vladana Srdića.
V druga polovica sedamdesetih godina 20. stoljeća je hrvatski književnik Odjednom Brixy dao virtuozan prijevod, manje-više drugdje nepoznat stripovi istoimenog junaka Alan Ford, koji je izvorno stvorio talijanski strip crtač Luciano Secchi pod pseudonimom Max Bunker. Ono što je uslijedilo nakon toga je nevjerojatna kultna priča prije svega popularni strip, koji je obilježio je vrijeme i društvo bivše Jugoslavije, do danas.
Dizajnirano kao kriminalistički triler o stereotipnim tajnim agentima, objedinjeni pod nazivom TNT i radeći pod krinkom cvjećarnice, koji se prevoze bizarnim prijevoznim sredstvima, koriste raspadajuće oružje bez streljiva i kroz kojekakve intrige "spašavanje svijeta od kriminalaca". Komedija stripova je tako samo krinka za društvena satira, koja tretira siromašne kroz groteskne likove fašizam, društveno raslojavanje, izrabljivanje radne snage, naoružavanje, težnja za profitom i korupcija. Stanje u tadašnjoj Jugoslaviji crtali su slične paralele, vjerojatno je zato strip ostao tako čvrsto usidren u srcima raznih generacija.
Navedeni fenomen je u knjizi "Cvjećarna u kući cvijeća" detaljnije istražiti srpski književnik, predavač i strateg marketinških komunikacija Lazar Džamić. Kroz rekonstrukcija mišljenja one iz tog vremena jugoslavenskih čitatelja do znatnih naklonosti ove, s jedne strane obespravljenih i nefunkcionalan a s druge strane potpuno iracionalno entuzijastična skupina likova, dizajnirao je svojevrsni proučavanje razumijevanja društvenih pojava, kultura i mentalitet naroda Balkana.
U suradnji s Deutschen Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH bit će unutra ograničene serije izašao engleska verzija, kao vrsta kulturni vodič s pomalo neobičnim pristupom, dano prije svega stranih diplomata i privrednici koji posluju u Srbiji. Ali ono što najnovije izdanje čini jedinstvenim je to što je njezino grafička slika, koju je dizajnirao Vladan Srdić iz Studio 360.
Polazeći od središnje scene "ludih" stripovskih događaja Alan Ford, cvjećarnice, to je Srce oblikovao knjigu u sliku koristeći se klasičnim reklamnim pristupom herbarij nadrealnog cvijeća. Potonji od čitatelja prema sadržaju simbolički vode do pojedinih poglavlja, opsjednut snažno višestruko, na trenutke malo satiričan, opet drugi put duhovita komunikacija. osim stalnog otkrivanja zakamufliranih značenja, začinili su uzbudljivo otvaranje Latinski nazivi cvijeća kao dodatni objašnjavajući motivi.
Samo, tko bi rekao da hoće stranaca mogao učiti na sofisticiran način srpske kulture kroz oči svojih grotesknih likova "underground" stripa. Najnoviji herbarijska verzija "Cvjećarnica u kući cvijeća" je tako izvanredan dokaz alternativni pristup za povezivanje različitih polja kroz moć kreativnosti.
Više slika nadrealnog cvijeća možete vidjeti ispod:
