Umjetna inteligencija obećava brze odgovore, ali također iscrpljuje promet i prihode web stranica. Pročitajte kako se izdavači bore za opstanak i ima li nade za otvoreni web.
Zamislite da ste na groblju gdje se nalazi nadgrobni spomenik s natpisom "World Wide Web, 1989. – 2025.". Zvuči li to kao pretjerivanje? Možda ne. Kada The Economist srpanj 2025. objavio je članak pod naslovom „Umjetna inteligencija ubija web. Može li ga išta spasiti?“, što je izazvalo val rasprave o tome ubija li umjetna inteligencija doista internet kakvog poznajemo. Umjesto da klikamo po stranicama, sada pitamo chatbotove poput ChatGPT-a i dobivamo odgovore bez posjeta originalnim izvorima. To je zgodno za nas, ali katastrofa za kreatore sadržaja. S malo ironije: hoće li web preživjeti ili će postati muzejski eksponat pun oglasa i botova?
Kako umjetna inteligencija mijenja pretraživanje i pregledavanje
Umjetna inteligencija revolucionirala je način na koji tražimo informacije. Umjesto klasičnih tražilica poput Googlea, sada koristimo AI sažetke koji nam nude brze odgovore na vrhu stranice. Prema podacima Korisnici istraživačkog centra Pew od srpnja 2025.koji vide sažetak umjetne inteligencije kliknuli su samo na poveznice u 8 posto slučajeva, u usporedbi s 15 posto bez sažetka. Štoviše, u 26 posto slučajeva korisnici su jednostavno prestali pregledavati nakon što su vidjeli sažetak – 10 posto više nego bez njega.
U svibnju 2025. Google je predstavio AI način rada, koji stvara mini-članke iz više izvora bez potrebe da korisnik posjećuje web stranice. To je praktično, ali ironično: tražilica koja je izgradila carstvo na privlačenju prometa sada krade taj promet. Forbes procjenjuje da AI sažeci mogu uzrokovati pad organskog prometa za 15 do 64 posto, ovisno o industriji. Izdavači poput Financial Timesa izvještavaju o padu prometa pretraživanja od 25 do 30 posto, dok DMG Media bilježi pad klikova do 89 posto zbog AI sažetaka.
Na platformama društvenih medija poput X-a, korisnici jadikuju da je internet postao „mreža botova koji razgovaraju s botovima“. Jedan tvit kaže: „Umjetna inteligencija uništava internet. Instagram je pun smeća koje generira umjetna inteligencija, a polovica ljudi na Twitteru su botovi.“ Drugi dodaje: „Tražilice i društvene mreže preuzele su internet i uništile ga.“ Ovo nije samo žaljenje - ovo je prava kriza originalnosti.
Ekonomski udar: od oglasa do kolapsa
Web ekonomija temelji se na prometu: više klikova znači više oglasa i prihoda. Umjetna inteligencija narušava tu ravnotežu. Kako je NPR izvijestio u srpnju 2025., stranice poput CNN-a izgubile su oko 30 posto prometa, dok su Business Insider i HuffPost zabilježili pad prometa za čak 40 posto. Matthew Prince, izvršni direktor Cloudflarea, opisao je paniku među medijskim rukovoditeljima u The Economistu: „Mislio sam da je to Sjeverna Koreja, a oni su rekli: 'Ne, to je umjetna inteligencija.'“
Blogeri i manji izdavači najteže su pogođeni. Putnički blog Dangerous Business izvještava o padu prometa zbog Googleovih promjena i umjetne inteligencije, što ugrožava njihov opstanak. Ironija? Umjetna inteligencija uči od ovih stranica, ali ih i iscrpljuje. Kao što Klaudia Jaźwińska sa Sveučilišta Columbia kaže: „To je faustovska pogodba za izdavače.“
Rizici: Halucinacije, pristranost i mrtvi internet
Umjetna inteligencija nije savršena. Apple i Google morali su ispraviti pogreške, poput lažne vijesti da se Rafael Nadal javno otkrio kao homoseksualac ili slučajeva u kojima su AI chatbotovi poticali samoubojstvo. BBC upozorava na "mjehuriće" i ponavljanje očekivanih informacija, što može dovesti do manje raznolikosti.
„Teorija mrtvog interneta“ širi se na X-u: „ChatGPT i AI agenti uništili su originalnost. Sve interakcije su pune generiranog smeća.“ Ljudi se vraćaju stvarnim interakcijama dok web postaje pun automatiziranog sadržaja.
Postoji li rješenje? Prilagodba, tužbe i novi modeli
Izdavači ne odustaju. Neki, poput The New York Times, tuže tvrtke za umjetnu inteligenciju zbog kršenja autorskih prava, dok drugi sklapaju ugovore o licenciranju - na primjer, News Corp. i Axel Springer s Metom. Guardian i Financial Times razvijaju vlastite alate umjetne inteligencije koji koriste samo njihov sadržaj.
Cloudflare predlaže „plaćanje za indeksiranje“, gdje AI botovi plaćaju za pristup sadržaju. BBC blokira AI crawlere, ali to nije uvijek uspješno. Mnogi se usredotočuju na pretplate, podcaste i vijesti kako bi izgradili izravne odnose s čitateljima. Kao što Helen Havlak iz The Vergea kaže: „Udvostručujemo pretplate i činimo web više poput društvene mreže.“
Google tvrdi da umjetna inteligencija šalje „promet više kvalitete“ i da web raste - sadržaj se povećao za 45 posto u posljednje dvije godine. No kritičari sumnjaju: hoće li to biti dovoljno za rješavanje problema otvorenog weba?
Zaključak: Je li internet mrtav?
Umjetna inteligencija je poput dvosjeklog mača: olakšava život, ali i uništava temelje weba. Izdavači se bore inovacijama, tužbama i novi modeli, Ali budućnost je neizvjesna. Možda ćemo se vratiti pravim knjigama ili će web postati „strojna mreža“ puna robota. U svakom slučaju, vrijeme je da razmislimo: želimo li brze odgovore ili bogat, raznolik internet?
