Zbogom ljeto, zdravo jesen! 22. rujna u 16.21 sati počinje astronomska odn kalendarska jesen, koja će trajati do 21. prosinca (do zimskog solsticija, kada će je naslijediti zima). Prvog dana jeseni dan i noć su jednake dužine. Ova astronomska pojava naziva se ekvinocij ili ekvinocij. No, to vjerojatno već znate, a u nastavku donosimo i druge zanimljivosti o jeseni koje sigurno niste znali!
Jesen je stigla! S jesenskom ravnodnevnicom, 22. rujna također je započeo kalendar jesen. Tako je od tog dana dan počeo postajati kraći, a noć duža. Tako će i biti. do 21. prosinca (do 11:41), kada ćemo službeno dočekati zimu. Iako mnogima nedostaje ljeto u ova svježa jutra, jesen također ima mnogo čari (Martinje, festival kestena, vatromet boja...), o čemu možete više pročitati u članku Najljepše fotografije jeseni ili zašto je jesen najljepše godišnje doba, a u nastavku vam predstavljamo zanimljive činjenice o jeseni.
Zanimljive činjenice o jeseni koje vjerojatno niste znali:
- Prema statusu veze na Facebook profilima, jesen je vrijeme kada više samaca mijenja svoj status u omjer ili zaručen nego godišnji prosjek. Većina prekida veza događa se tijekom ljeta.
- Istraživači su otkrili da muškarci u jesen radije uživaju u mazljenju sa svojim partnericama i gledanju romantičnih komedija. Osjećaj hladnoće aktivira potrebu za toplinom i bliskošću.
- Poznajemo astronomsku i meteorološku jesen. Potonja obuhvaća rujan, listopad i studeni, astronomska ili Kalendarska jesen traje od 23. listopada do 21. prosinca.
- Riječ ekvinocij dolazi iz latinskog. Aequus znači isto, noć i noć.
- Dulje razdoblje toplijeg, sunčanog vremena u jesen naziva se i bablje ljeto.
- Lišće možda opada, ali libido raste u jesen. Vrijednost testosterona (spolnog hormona) je na najvišoj razini i kod muškaraca i kod žena tijekom jeseni. Jedno objašnjenje je da je to zbog nedostatka svjetla, drugo da je to instinktivna radnja koju smo naslijedili od svojih predaka.
- Jesen se oduvijek smatrala jednim od najvažnijih doba godine, jer je to bilo vrijeme za žetvu usjeva koji su bili neophodni za preživljavanje.
- Ravnodnevnica je vrijeme kada se Sunce nalazi točno iznad ekvatora, što znači da je iznad horizonta točno isto vrijeme koliko je ispod horizonta. Noć i dan su stoga približno iste duljine. Fenomen se javlja dva puta godišnje, prvi put oko 20. ožujka, a drugi put početkom jeseni.
- Ljudi koji žive na ili blizu ekvatora ne doživljavaju jesen. Uglavnom nemaju godišnja doba, samo vlažna i sušna razdoblja, a temperature ostaju otprilike iste cijelo vrijeme.
- Djeca rođena između rujna i studenog, statistički gledano (istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Aging Research), imaju veću vjerojatnost da će doživjeti 100 godina od djece rođene u bilo kojem drugom mjesecu.
- U jesen i zimi sunce nema dovoljno UV zraka i tijelo ne može proizvesti dovoljno vitamina D, što može dovesti do debljanja. Vitamin D topi masnoće, a nedostatak dovodi do nakupljanja masti u tijelu.
- Žene gube više kose u jesen. To je rezultat evolucije, jer im je potrebno da zaštite lubanje od sunčevih zraka ljeti. Osim toga, stanice korijena dlake su druge najbrže rastuće stanice u tijelu (nakon koštane srži) i kao takve su osjetljive na promjene.
- NASA kaže da je jesen sezona aurora, jer su geomagnetske oluje dvostruko češće nego u drugim godišnjim dobima.
- Djeca rođena u jesen su razvijenija od one rođene ljeti.
- Jedno od praznovjerja kaže da hvatanje lista u jesen donosi sreću. Svaki list predstavlja sreću za nadolazeći mjesec.
- Studija objavljena u časopisu Perception otkriva da muškarci smatraju žene privlačnijima tijekom hladnijih razdoblja. To je povezano s razinom testosterona, ali druga teorija kaže da su muškarci ljeti izloženi mnogim oskudno odjevenim ženama, dok je u jesen to rjeđa pojava, pa se kriteriji privlačnosti mijenjaju.
- Svake jeseni mnoge ptice lete na jug u toplije krajeve. Jedan od najdužih migracijskih putova poduzimaju arktičke čigre. Ove ptice selice putuju čak 17 tisuća kilometara!
- Žetveni Mjesec je pun Mjesec najbliži jesenskoj ravnodnevnici. Sljedeći puni mjesec koji slijedi nakon Žetvenog Mjeseca naziva se Lovački Mjesec. Budući da je Žetveni Mjesec izuzetno blizu Zemlje, on emitira izuzetno veliku količinu svjetlosti. Kako se poklopilo sa sezonom žetve, poljoprivrednici su te noći mogli žnjeti svoje usjeve do dugo u noć. Odavde mu i dolazi ime.
- Jeste li se ikada zapitali zašto lišće mijenja boju? U jesen sunce više ne grije tako jako, a temperature su niže. Kao rezultat toga, lišće prestaje proizvoditi klorofil, koji daje zelenim biljkama karakterističnu boju i omogućuje im disanje. Budući da ga više ne proizvodi, zelena boja počinje blijedjeti, a u prvi plan dolaze druge boje koje inače ne možemo vidjeti. Drvo odbacuje lišće kako bi se zaštitilo od loma grana pod težinom snijega.
- Astronomska jesen nastupa oko 23. rujna. Ove godine, to se dogodilo 22. rujna. Ovogodišnja jesen trajat će 91 dan.