Zašto vaga pokazuje više kilograma kada ste pod stresom, stalnim pritiskom? Jeste li primijetili da vas umor tjera da žudite za slatkišima i da vam nedostaje volje za vježbanjem? Kako je moguće da jedno razdoblje napetosti može preurediti vaš apetit i promijeniti oblik vašeg tijela?
Jeste li pod stresom i vaše tijelo to više ne može podnijeti? Današnji tempo života postao je zatočenik visokih očekivanja, stalne distrakcije i obveze koje često prelaze granice izdržljivosti osobe. Iako je stres obično povezan s nemir i tjeskoba, ima mnogo dublje posljedice koje su neprimjetno upisane u naše tijelo.
Hormoni koji bi trebali održavati ravnotežu okreću se protiv nas. Govorimo si da ćemo to nadoknaditi kasnije - ali u međuvremenu se umor gomila, javlja se nesanica, a prehrambene navike skreću u kaos.
Sve to zajedno stvara idealne uvjete da se masnoća počne nakupljati upravo tamo gdje je najmanje želimo.
Kortizol - hormon koji usporava metabolizam
Kortizol se smatra ključnim igračem u reakciji na stres. Njegova primarna funkcija je pripremiti tijelo za suočavanje s opasnošću, što u prošlosti nije bio problem. Danas, međutim, ovo hormon Pretjerano i predugo se opušta, što donosi niz promjena.
Kada kortizol ostane povišen, potiče želju za slatkom i masnom hranomTakođer usporava metabolizam jer tijelo pokušava sačuvati energiju. Rezultat je nakupljanje masnoće oko trbuha, karakterističan znak dugotrajnog stresa.
Loš san kao nevidljivi saveznik debljanja
Ako noć za noću spavate manje od sedam sati, tijelo se nađe u začaranom krugu. Nedostatak sna dovodi do neravnoteže leptina i grelina – hormona koji reguliraju osjećaj sitosti i gladi.
Kad ste pod stresom, budite se bez energije, što često dovodi do prekomjeran unos hrane, jer tijelo traži brz izvor goriva. Zato mnogi ljudi posežu za jednostavnim ugljikohidratima ujutro nakon neprospavanih noći. Kratkoročno im poboljšavaju raspoloženje, ali dugoročno potiču skladištenje masti.
Kronični umor smanjuje kretanje
Kortizol također snižava dopamin i serotonin, koji su odgovorni za osjećaje zadovoljstva. Zbog toga su ljudi skloniji odaberi odmor na kauču nego hodanje ili vježbanje. Čak se i dnevna aktivnost, koja sagorijeva puno kalorija, smanjuje.
Umjesto da se penjemo stepenicama, pritiskamo gumb za lift. To povećava unos kalorija i smanjuje potrošnju – kombinacija koja dovodi do sporog, ali stalnog debljanja.
Neredoviti obroci i prejedanje pod pritiskom
Stres uzrokuje da mnogi ljudi jedu kad mogu, umjesto kad stvarno trebaju. Glavni obroci se pomiču na kasnu večer, kada je metabolizam već usporen. To je česta pojava. emocionalno prejedanje, u kojem se hrana koristi za ublažavanje napetosti.
Psihička iscrpljenost kao uzrok fizičkih promjena
Iza dugotrajnog stresa krije se duboka psihički umor. Stalno razmišljanje o obvezama, osjećaji bespomoćnosti i bombardiranje informacijama stvaraju stanje koje tijelo doživljava kao opasno.
Zbog toga osoba gubi motivaciju da se brine o sebi. Manje tjelovježbe, neredovita prehrana i nedostatak sna nisu mane karaktera – oni su prirodna reakcija tijela koje pokušava preživjeti.
