Jeste li znali da vam je potreba za slatkim možda zapisana u genima? Od svih osjetila, okus je ono koje može pružiti najviše zadovoljstva. Znanstvenici su sve više iznenađeni kako točno okus utječe na naš mozak. I zato vam predstavljamo 6 činjenica o okusu zbog kojih ćete od sada na ovo osjetilo gledati potpuno drugačije!
Okus je izuzetno važan i složeni smisao. I zato vam predstavljamo neke zaista nevjerojatne činjenice s ukusom.
1. Naš mozak zapravo višeslojno kuša hranu s nekoliko osjetila, uključujući miris
Kad zagrizete sočan kolač, osjetit ćete eksploziju okusa u ustima, ili će se barem tako činiti. Kušamo mozgom. Senzori okusa - okusni pupoljci šalju molekule hrane na olfaktorne živce na vrhu nosa. Mirisni signal zatim putuje do facijalnih i glosofaringealnih živaca, koji izravno komuniciraju s okusni korteks u mozgu. A trenutak kada signal stigne do korteksa je trenutak kada kušamo. Zbog toga neki ljudi mogu trajno izgubiti osjet okusa ili mirisa nakon oštećenja mozga. Okus je izuzetno složeno osjetilo!
2. Miris šunke može učiniti našu hranu slanijom
Postoji cijela industrija koja se bavi okusima i našom percepcijom okusa. Veliki proizvođači hrane zapošljavaju kemičare čiji je jedini posao pronaći savršene kombinacije okusa kojima mozak neće moći odoljeti. Dio ove znanosti je pojava ovih fantomskih aroma. Primjerice, znanstvenici su otkrili da mozak šunku povezuje s okusom slanog, pa će dodavanjem blage arome šunke u hranu naš mozak ju percipirati slanijom nego što zapravo jest. Isto se događa i s dodatkom vanilije koju ljudi povezuju sa slatkim okusom.
3. Som je životinja s najboljim osjetilom okusa
Možda ćete se iznenaditi da je to životinja s najbolje razvijenim osjetilom okusa zapravo riba. Riječ je o somu koji u prosjeku može imati 100.000 do 175 000 okusnih pupoljaka. Za usporedbu, čovjek ih ima do 10.000. Razlog zašto ih ima toliko je taj što okusni pupoljci nisu samo u ustima, već po cijelom tijelu, a najveća ih je koncentracija u brkovima soma. Som živi u tamne i mutne vode, pa je umjesto vida razvio osjetilo okusa, što mu olakšava pronalaženje hrane.
4. Svi imamo različiti broj okusnih pupoljaka
Broj okusnih pupoljaka različit je za svakog pojedinca i može varirati između njih 2.000 i 10.000. Većina ih se nalazi na jeziku, ali neki su raspoređeni i na unutarnjoj strani usta, grla i jednjaka. Kako starimo, naši okusni pupoljci postaju manje osjetljivi, a znanstvenici vjeruju da je to razlog zašto volimo hranu ili piće koje nismo voljeli kad smo bili mlađi. Tako se naš ukus mijenja jer se mijenja percepcija okusa.
5. Okus je i okidač za sjećanja
Popili ste pivo u hladovini terase i sjećanja su vas odmah vratila nekoliko desetljeća unatrag, u trenutak kada ste pili na svom prvom samostalnom putovanju s prijateljima hladno pivo. To se događa jer su sjećanja usko povezana s okusima, kao i mirisima. Doista, znanstvenici su otkrili vezu između dijela mozga odgovornog za pamćenje i dijela koji kodira vrijeme i prostor.
6. Od roditelja smo naslijedili neke omiljene okuse, uključujući i pretjeranu ljubav prema slatkišima
Kemičar Arthur Fox slučajno ispustio kemijski spoj PTC (feniltiourea) u zrak 1931. godine. Njegov se kolega tada požalio da je okus praha izrazito gorak, no za Foxa je neutralan. Stoga su odlučili provesti neko istraživanje među prijateljima i obitelji i otkrili da zaista postoji razlika u tome doživljavaju li ljudi okus PTC-a gorkim ili neutralnim. Kasnije je otkriveno da je percepcija okusa PTC-a određena genom TAS2R38, a 2005. isti je gen povezan s tim koliko netko voli okus slatkiša. To znači da postoji mogućnost da može biti tvoja velika ljubav prema slatkišima uvjetovano genom koji ste naslijedili!
