Pitate li se i vi koliko vam je često potreban odmor? Mi isto! Ovo je odgovor…
Nakon što ovo pročitate, požurit ćete rezervirati svoj sljedeći godišnji odmor. Doista, znanstvenici su otkrili koliko često trebaš odmor?.
Amerikanci, primjerice, prerijetko idu na odmor. Studija American Travel Association pokazala je da je u 2018. godini 768 milijuna dana ostalo neiskorišteno odmor. S druge strane, noviji podaci pokazuju da prosječni Amerikanac nije uzeo čak 9,5 dana odmora u 2021. godini. Iako se to može činiti kao samo nekoliko dodatnih dana tu i tamo, učinci prekomjernog rada mogu uzeti danak vašem zdravlju.
Fotografija: Unsplash/Matteo Vistocco“Ako ne odete na godišnji odmor, s namjerom da odete na godišnji odmor ili samo da se jednostavno odmorite, možete se preopteretiti i izgorjeti”, uvjerena je psihoterapeutkinja. Joyce Marter.
Doista, nedavna studija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazala je da su prekomjerni rad i izgaranje pridonijeli više od 745.000 smrti u samo jednoj godini. Za usporedbu, to je više nego dvostruko više od broja Amerikanaca koji su umrli od COVID-19 u prvoj godini pandemije.
Fotografija: Unsplash/Ezequiel Garrido"Baš kao što sportaši trebaju pauze od vježbanja, godišnji odmori su kritični za zdravlje jer prekidaju ciklus stresa", upozorava Erin Engle, psihologinja na Medicinskom centru Irving Sveučilišta Columbia. Stres je normalan dio života, ali svakodnevno suočavanje s njim može imati dugoročne posljedice na naše zdravlje. Pogotovo ako nikad ne prekinemo ciklus stresa.
Stres može utjecati na zdravlje naših zubi, kao i povećati rizik od određenih vrsta raka itd. Povećana količina stresa također šteti zdravlju našeg srca. Prema nekim podacima, produljeni radni tjedan (duži od 55 sati) navodno predstavlja 55 posto veći rizik od moždanog udara i 17 posto veći rizik od srčanog udara.
Fotografija: Unsplash/Ishan SeefromtheskyDakle, koliko često vam je potreban odmor?
Više od 40 godina studija Europskog kardiološkog društva otkrila je da ljudi koji uzimaju manje od tri tjedna godišnjeg odmora, 37 % veći rizik od prerane smrti. Studija, koja je započela 1974., isprva je željela izmjeriti učinak tjelesnog vježbanja, prehrambenih smjernica i pušenja na zdravlje promatrača, no nakon 15 godina istraživači su otkrili da unatoč zdravom načinu života, kvaliteta života i razina zdravlja pojedinaca opada.
Sudionici su sve manje vremena odvajali za sebe, a sve više vremena provodili na poslu. I iako su tih sat vremena odvojili za trening, a uz to su se i dosta zdravo hranili, činjenica da nisu odvojili vrijeme za odmor i opuštanje itekako je utjecala na njihovo cjelokupno zdravlje.
