Zemlja postaje sve toplija, a to nije samo osjećaj. Znanstveni dokazi su jasni: prosječna globalna temperatura raste tijekom prošlog stoljeća i očekuje se da će se trend nastaviti ako se ne poduzmu drastične mjere. Ovaj fenomen, poznat kao globalno zatopljenje, uzrokovan je sve većim razinama stakleničkih plinova u atmosferi, koji zadržavaju toplinu i uzrokuju porast temperature planeta.
Ne, globalno zatopljenje nije teorija zavjere. Koncept globalnog zatopljenja utemeljen na dokazima podupire ideju da prosječna temperatura na Zemlji raste zbog sve većih razina stakleničkih plinova u atmosferi i u potpunosti je podržan nevjerojatnim znanstvenim dokazima.
Staklenički plinovi kao što su ugljikov dioksid (CO2), metan i vodena para, zadržavaju toplinu u Zemljinoj atmosferi, čineći površinu planeta toplijom nego što bi bila bez njih. Koncentracija ovih plinova u atmosferi raste zbog ljudskih aktivnosti kao što su izgaranje fosilnih goriva, krčenje šuma i poljoprivreda. Ovo povećanje stakleničkih plinova uzrokuje porast prosječne temperature na Zemlji, što dovodi do fenomena poznatog kao globalno zagrijavanje.
Ovo je osnovni dokaz globalnog zatopljenja:
- Rastuće globalne prosječne temperature: prosječna temperatura Zemlje rasla je tijekom prošlog stoljeća i očekuje se da će se trend nastaviti ako se ne poduzmu drastične mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova.
- Topljenje polarnih ledenih kapa: Polarne ledene kape, koje se sastoje od morskog leda i ledenih ploča na kopnu, tope se ubrzanom brzinom zbog porasta temperatura. To uzrokuje porast razine mora, što može poplaviti obalna područja i raseliti zajednice.
- Ekstremni vremenski događaji: Kako temperatura Zemlje raste, svjedoci smo sve češćih i ozbiljnijih ekstremnih vremenskih događaja kao što su toplinski valovi, suše i uragani.
- Promjene u ponašanju biljaka i životinja: Mnoge biljne i životinjske vrste mijenjaju svoje ponašanje ili sele u nova područja kao odgovor na zagrijavanje klime.
- Svi ovi dokazi pokazuju da je globalno zatopljenje stvaran i hitan problem koji zahtijeva hitnu akciju. Ovo nije teorija zavjere.
Jedan od glavnih čimbenika globalnog zatopljenja je izgaranje fosilnih goriva kao što su ugljen, nafta i prirodni plin. Ova goriva oslobađaju velike količine kada izgaraju ugljični dioksid (CO2), a CO2 je glavni staklenički plin. Oni također doprinose problemu krčenje šuma i poljoprivreda, kao drveće i biljke apsorbiraju CO2 i pomoći uravnotežiti količinu u atmosferi. Kako se šume sijeku i zemljište koristi za poljoprivredu, sposobnost smanjuje se apsorpcija CO2, što dovodi do povećanja atmosferskih razina.
Posljedice globalnog zatopljenja su dalekosežne i ozbiljne. Kako temperatura Zemlje raste, možemo očekivati više ekstremnih vremenskih događaja kao što su valovi vrućine, suše i uragani. Ti događaji mogu imati razoran učinak na zajednice i ekosustave, uzrokujući štetu infrastrukturi, usjevima i divljini. Porast razine mora još je jedna briga jer topljenje polarnih ledenih kapa uzrokuje širenje oceana i poplava obalnih područja. To može rastjerati zajednice i uništiti staništa.
Dobra vijest je da možemo učiniti nešto da smanjimo učinke globalnog zatopljenja i usporimo brzinu zagrijavanja Zemlje. Jedan od najučinkovitijih načina za to je smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i prelazak na čiste, obnovljive izvore energije. To se može postići korištenjem solarni kolektori, vjetrenjače te hidroelektrane koje proizvode električnu energiju bez emisije stakleničkih plinova. Vlade i poduzeća također mogu igrati ulogu ulaganjem u mjere energetske učinkovitosti i podupiranjem razvoja čistih tehnologija.
Pojedinci također mogu doprinijeti usvajanjem održivijeg načina života. To može uključivati jednostavne korake kao što su korištenje energetski učinkovitih uređaja, vožnja automobila koji štede gorivo i smanjenje količine mesa koje jedemo (jer proizvodnja mesa stvara velike količine CO2). Sadnja drveća i podupiranje napora za pošumljavanje također mogu pomoći u apsorpciji viška CO2 iz atmosfere.
Ukratko, globalno zatopljenje stvaran je i hitan problem s ozbiljnim posljedicama za planet i njegove stanovnike. Međutim, poduzimanjem mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova i podržavanjem prijelaza na čistu energiju, možemo usporiti stopu zagrijavanja i ublažiti njegove učinke. Na svima nama je da učinimo svoj dio kako bismo zaštitili zemlju za buduće generacije.
Što nam preostaje? I što moramo učiniti da spriječimo gotovo neizbježno!
Kako bismo spriječili katastrofalne događaje uzrokovane globalnim zatopljenjem, moramo značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova, posebice emisije ugljičnog dioksida (CO2) izgaranjem fosilnih goriva. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), skupina međunarodnih znanstvenika koji proučavaju klimatske promjene, zaključio je da globalna smanjiti emisije CO2 za otprilike 45 % do 2030 prema razinama iz godine 2010 i doseći neto nulu za oko godinu dana 2050, imati mogućnost ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina. To je temperaturna granica s kojom se dogovorila međunarodna zajednica kako bi spriječila najgore posljedice globalnog zatopljenja.
Kako bismo postigli to smanjenje emisija, moramo prijeći na čiste, obnovljive izvore energije i usvojiti održivije prakse u svim sektorima gospodarstva, uključujući promet, poljoprivredu i industriju. To će zahtijevati suradnju vlada, poduzeća i pojedinaca diljem svijeta.
Važno je znati da što duže čekamo mjere za smanjenje emisija, to će teže i skuplje biti izbjeći katastrofalne događaje. Stoga je ključno da sada djelujemo kako bismo smanjili emisije stakleničkih plinova i usporili stopu globalnog zatopljenja.
Konkretni koraci!
Postoji mnogo načina na koje vlade, tvrtke i pojedinci mogu pomoći u smanjenju emisije stakleničkih plinova i usporiti stopu globalnog zatopljenja. Neki primjeri uključuju:
Vlade mogu provoditi politike koje promiču korištenje čiste energije i energetsku učinkovitost, kao što su cijene ugljika, subvencije za obnovljivu energiju i propisi o fosilnim gorivima. Također mogu osigurati sredstva za istraživanje i razvoj čistih tehnologija.
Poduzeća mogu usvojiti održivije prakse kao što je korištenje obnovljive energije, smanjenje potrošnje energije i smanjenje otpada. Također mogu ulagati u čiste tehnologije i podržati razvoj infrastrukture s niskim udjelom ugljika.
Pojedinci mogu smanjiti vlastite emisije stakleničkih plinova usvajanjem održivijih praksi u svom svakodnevnom životu, kao što je korištenje energetski učinkovitih uređaja, vožnja vozila koja štede gorivo i smanjenje potrošnje mesa. Također mogu podržati organizacije koje se bore protiv globalnog zatopljenja i zagovaraju promjene politika za smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Ovim mjerama možemo pomoći usporiti stopu globalnog zatopljenja i ublažiti potencijalne utjecaje klimatskih promjena.
Teško je reći jesmo li u globalnom zatopljenju došli do točke bez povratka. Klima na Zemlji složen je sustav i teško je točno predvidjeti kako će reagirati na rastuće razine stakleničkih plinova u atmosferi.
Ako ne ispunimo ove ciljeve smanjenja emisija, vjerojatno ćemo vidjeti više ekstremnih vremenskih događaja, porasta razine mora i drugih utjecaja globalnog zatopljenja. Stoga je važno da odmah poduzmemo mjere kako bismo smanjili emisije stakleničkih plinova i usporili globalno zagrijavanje.
Skrivena opasnost koja će neočekivano ubrzati nakupljanje stakleničkih filmova
Permafrost, odnosno trajno smrznuto tlo, doista je potencijalna skrivena opasnost kada je riječ o globalnom zatopljenju. Permafrost pokriva oko 24 % kopna na sjevernoj hemisferi i sadrži velike količine organske tvari kao što su mrtve biljke i životinje koje su bile zamrznute tisućama godina.
Kako temperatura Zemlje raste zbog globalnog zatopljenja, permafrost se počinje topiti. Kako se topi, organska tvar se počinje raspadati, oslobađajući ugljični dioksid (CO2) i metan u atmosferu. Ti staklenički plinovi doprinose zagrijavanju zemlje, što dovodi do povratne sprege u kojoj zagrijavanje uzrokuje topljenje više permafrosta, oslobađajući više stakleničkih plinova.
Teško je točno predvidjeti koliko CO2 i metan će se oslobađati topljenjem permafrosta u budućnosti, ali očito ima potencijal značajno pridonijeti globalnom zatopljenju. Zapravo, neke procjene sugeriraju da permafrost može sadržavati više ugljika nego što je oslobođeno ljudskim aktivnostima u posljednjih 150 godina.
Kako bi se smanjio potencijalni utjecaj otapanja permafrosta na globalno zatopljenje, važno je poduzeti mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova i usporiti stopu zagrijavanja. To se može postići korištenjem čistih, obnovljivih izvora energije, usvajanjem održivijih praksi i provedbom politika za smanjenje emisija.
10 dokumentaraca o globalnom zatopljenju
“Nezgodan nastavak: Od istine do moći” (2017.) – Ovaj nastavak dokumentarca iz 2006. “An Inconvenient Truth” istražuje stalni utjecaj globalnog zatopljenja i napore da se to riješi. Režija: Bonni Cohen i Jon Shenk. IMDB Ocjena: 6,6/10.
"Prije potopa" (2016.) - Uz naraciju Leonarda DiCaprija, ovaj dokumentarac ispituje uzroke i učinke globalnog zatopljenja i napore u borbi protiv njega. Režija: Fisher Stevens. IMDB Ocjena: 7,3/10.
“Chasing Coral” (2017.) – Ovaj dokumentarac prati tim ronilaca, fotografa i znanstvenika koji dokumentiraju razorni utjecaj klimatskih promjena na koraljne grebene diljem svijeta. Režija: Jeff Orlowski. IMDB Ocjena: 7,5/10.
"Doba posljedica" (2016.) – Ovaj dokumentarac istražuje implikacije globalnog zatopljenja na nacionalnu sigurnost, uključujući destabilizirajuće učinke ekstremnih vremenskih događaja i nestašice resursa. Režirao Jared P. Scott. IMDB Ocjena: 7.0/10.
"Od Pariza do Pittsburgha" (2018.) – ovaj dokumentarac istražuje kako gradovi i zajednice diljem Sjedinjenih Država rade na borbi protiv globalnog zatopljenja i prilagodbi utjecajima klimatskih promjena. Režija: Sidney Beaumont i Michael Bonfiglio. IMDB Ocjena: 7,3/10.
“Velika prijevara o globalnom zagrijavanju” (2007.) – Ovaj dokumentarac tvrdi da je znanstveni konsenzus o globalnom zatopljenju pogrešan i da su drugi čimbenici poput sunčevog zračenja i kozmičkih zraka odgovorni za zagrijavanje Zemlje. Režija: Martin Durkin. IMDB Ocjena: 7,4/10.
"11. sat" (2007.) - U pripovijedanju Leonarda DiCaprija, ovaj dokumentarac ispituje uzroke i učinke globalnog zatopljenja i raspravlja o mogućim rješenjima problema. Režija: Leila Conners Petersen i Nadia Conners. IMDB Ocjena: 6,6/10.
"Prije potopa" (2016.) - Uz naraciju Leonarda DiCaprija, ovaj dokumentarac ispituje uzroke i učinke globalnog zatopljenja i napore u borbi protiv njega. Režija: Fisher Stevens. IMDB Ocjena: 7,3/10.
"Ovo mijenja sve" (2015.) – Ovaj dokumentarac ispituje ulogu kapitalizma u pokretanju klimatskih promjena i raspravlja o alternativama trenutnom gospodarskom sustavu. Režija: Avi Lewis. IMDB Ocjena: 7,4/10.
"Prava cijena" (2015.) – Ovaj dokumentarac ispituje ekološke i društvene utjecaje modne industrije i stvarnu cijenu naše odjeće. Režija: Andrew Morgan. IMDB Ocjena: 7,5/10.
