fbpx

Karte i proračunske tablice koje će vas šokirati

Karte i proračunske tablice koje šokiraju.

Svakodnevno smo bombardirani brojnim statistikama i rezultatima istraživanja, ali često u potpunosti shvatimo stvari tek kada nam se predstave na plastičniji način. Uz karte, kakve nismo sreli na nastavi geografije ili geografije, proračunske tablice i infografike, koje na jedinstven način osvjetljavaju ono što nam suhoparne statistike govore, ali i skrivaju. Prikupili smo upravo takve, pa se pripremite na iznenađenje, ako ne i šok.

Karte i proračunske tablice oni su dobar način da se shvati statistika. Zapravo, kroz njih često vidimo samo cijelu sliku. Vizualizacijom uspijevamo vidjeti stvari koje se inače vješto skrivaju iza sebe gole brojke odnosno podataka. Time dobivaju potpuno novu dimenziju. Sljedeće karte i proračunske tablice spadaju u ovu kategoriju, kategoriju u kojoj vas sami podaci vjerojatno ne bi toliko dirnuli, ali će vas vizualni prikazi jednostavno šokirati i promijenio svoj pogled na svijet ili barem prošireni horizonti, jer će vam dati pravu vrijednost podataka istraživanja.

ČITAJ VIŠE: Najtočnija karta svemira

Više od polovice svjetske populacije živi unutar ovog kruga

Unutar ovog kruga živi 51% svih ljudi.
Unutar ovog kruga živi 51% svih ljudi.

Krug u kojem živi više od polovice svjetske populacije, točnije 51 posto, obuhvaća Kinu, Indiju, Indoneziju, Bangladeš, Japan, Vijetnam, Filipine, Burmu, Tajland, Južnu i Sjevernu Koreju, Nepal, Maleziju, Tajvan, Šri Lanku, Kambodžu, Laos, Mongoliju i Butan.

Kroz povijest Englezi su osvojili gotovo sve zemlje svijeta

Sve zemlje na koje su Englezi proširili svoja osvajanja.
Sve zemlje na koje su Englezi proširili svoja osvajanja.

Od 193 zemlje koje su trenutno članice Ujedinjenih naroda, njih 171, što je 90 posto od ukupnog broja, okupirale su Britanci ili su bile uključene u oružani sukob. Mnogi upadi na strani teritorij inače su bili prilično opskurni i nisu dolazili izravno od vlasti. Statistika uključuje i napade engleskih gusara, ali i privatnih postrojbi i naoružanih istraživača koje je "spalila" vlada ili tadašnja vlast. Prva invazija pokrenuta s Otoka bila je Galija (današnja Francuska), krajem drugog stoljeća nove ere. Pokušaj Klodija Albina da zauzme prijestolje bio je neuspješan, jer je njegova četa, koja je prva prešla La Manche, poražena kod Lyona 197. godine.

Afrika je mnogo veća nego što možete zamisliti

Afrički kontinent mnogo je veći nego što možete zamisliti.
Afrički kontinent mnogo je veći nego što možete zamisliti.

Većina karata svijeta temelji se na takozvanoj Mercatorovoj projekciji iz 1559. godine, nazvanoj po poznatom flamanskom kartografu. Ovaj, međutim, ima veliki nedostatak u određenom smislu. Ovdje su meridijani i paralele ravne linije koje se sijeku pod pravim kutom (Zemlja je inače okrugla). Ovo je dobra vijest za navigatore, jer olakšava ucrtavanje smjera plovidbe nego ravne linije, ali uvelike iskrivljuje veličinu većih kontinenata. Pogotovo kad su blizu tečajeva. Prema ovoj projekciji, Afrika je velika kao Grenland, koji je zapravo 14 puta manji od Crnog kontinenta! Afrika nije samo veća od Grenlanda, već je zapravo veća od Kine, SAD-a, Indije i zapadne Europe zajedno.

Najbolje je roditi se u Švicarskoj

Najveća vjerojatnost da će vam život biti posut cvijećem je ako ste rođeni u Švicarskoj.
Najveća vjerojatnost da će vam život biti posut cvijećem je ako ste rođeni u Švicarskoj.

Prema istraživanju časopisa The Economist, upravo bogatstvo otvara vrata sreće, sigurnosti i općenito uspješnog života. Pa, bankovni račun s puno nula nije sve što trebate, tu je i niska stopa kriminala, povjerenje u javne institucije zemlje i zdravi obiteljski odnosi. Ipak, novac igra najvažniju ulogu u postizanju sreće i zadovoljstva (nažalost). Pa osim zelenih ljudi i ostalih već nabrojanih, u ovoj računici težinu kvaliteti života daje i geografski položaj te demografija zemlje. Kad se sve to ubaci u lonac i kuša, najbolji recept u rukama ima Švicarska, a najbliže su joj Australija i Norveška. Njemačka je, primjerice, 16. najbolja zemlja na svijetu za rođenje, u tom pogledu, uz Sjedinjene Države.

Metrički sustav jedinica ne koristi se samo u tri zemlje

Posljednji od Mohikanaca Carskog geodetskog korpusa.
Posljednji od Mohikanaca Carskog geodetskog korpusa.

Metrički sustav započela je Francuska, koji je usvojen 1791. Imperijalne jedinice, uključujući i anglosaksonski mjerni sustav, unatoč redovnom pojavljivanju (zbog sveprisutnosti SAD-a), danas su najčešće u padu, ako pogledamo samo broj zemalja koje još ne koriste međunarodni sustav jedinica. Među njima su samo Liberija, Mjanmar i SAD. Zašto? Ovaj sustav je jedna velika zbrka, pun nedosljednosti i kompliciranih izračuna, jer su se mjerne jedinice dodavale kroz povijest i ponekad nemaju mnogo veze jedna s drugom. Kao rezultat toga, većina svijeta prešla je na metrički sustav, gdje se osnovne jedinice i višekratnici deset osnovnih jedinica koriste za mjerenje količina i pretvorbu. Imperijalni sustav je čitava znanost protiv njega.

Amerika je toliko velika da su njene države veličine nekih drugih zemalja u svijetu

Znate li sve države Sjedinjenih Američkih Država i gdje se nalaze? Ne? Jesmo li i mi toliko geografski nepismeni jer ne znamo gdje je Nebraska, što bi bilo jednako kao da oni ne znaju gdje je Bjelorusija?
Znate li sve države Sjedinjenih Američkih Država i gdje se nalaze? Ne? Jesmo li i mi toliko geografski nepismeni jer ne znamo gdje je Nebraska, što bi bilo jednako kao da oni ne znaju gdje je Bjelorusija?

Poslovična kratkovidnost Amerikanaca svjetski je poznata. To vrijedi i za geografiju. Teško je odvojiti Njemačku, a kamoli Sloveniju. Ali kada njihovu zemlju jednom postavimo u pravu perspektivu i shvatimo da je npr. Montana veličine Japana, Kalifornija skoro veličine Iraka, a Arizona veličine Filipina, čini se da smo i mi prilično neupućeni, jer npr. rijetko znaju gdje se točno nalazi država Colorado. Vjerojatno se svi još sjećate pitanja novinara koji je na Svjetskom prvenstvu u košarci 2014. pitao američkog košarkaša DeMarcusa Cousin zna li gdje je Slovenija (bio je suparnik njihove reprezentacije), a on je odgovorio američkim ekvivalentom "Ne znam. Znate li gdje je Alabama?"

U ratovima gine manje ljudi nego ikad prije

Ratovi danas odnose najmanje života u povijesti.
Ratovi danas odnose najmanje života u povijesti.

Iako je tu činjenicu teško progutati, jer nas mediji svakodnevno bombardiraju strahotama rata, činjenica je da živimo u najmanje krvavom dobu u povijesti. Prosječno je oko 15 posto ljudi u razdoblju prije nastanka država umrlo nasilnom smrću, au godinama kad su države bile u povojima taj je postotak pao na 3%. Postotak žrtava koje su izravna posljedica političkog nasilja (ratovi, terorizam, genocidi, bježanja vojnih milicija gospodara rata) u posljednjem je desetljeću svega nekoliko stotinki postotka. Razlog tako drastičnog pada? Vjerovali ili ne - nuklearno oružje.

Najstarije stanovništvo imaju Nijemci i Japanci, a najmlađe Nigerijci

Gdje je najviše umirovljenika, a gdje najviše mladih?
Gdje je najviše umirovljenika, a gdje najviše mladih?

Politika i ekonomija zapravo su samo krinke za demografiju. Naime, zemlje sa stanovništvom koje stari često imaju najveće proračunske deficite i slab gospodarski rast, jer nedostaje radne snage za uzdržavanje tako velikog broja umirovljenika. U međuvremenu, u zemljama u kojima je stanovništvo izrazito mlado, politička situacija je kaotična, pogotovo kada vlada veliki nedostatak radnih mjesta. Trenutno najveći "dom umirovljenika" na svijetu su Njemačka i Japan, gdje je prosječna starost stanovništva 46,1 godina, dok je na drugom kraju statistike Nigerija, gdje je prosječna starost ljudi tek 15,1 godina.

Kada bi svi živjeli tako napučeno kao ljudi u New Yorku, područje Teksasa bilo bi dovoljno za sve ljude

Koliko bi nam zemlje trebalo da svi žive tako napučeno kao u nekim velikim gradovima?
Koliko bi nam zemlje trebalo da svi žive tako napučeno kao u nekim velikim gradovima?

U New Yorku žive kao sardine, jer nigdje drugdje ne živi toliko ljudi na tako malom prostoru. Ako ovo pogledate na globalnu razinu, površina Teksasa bila bi dovoljna za sve stanovnike, što lažno sugerira da zapravo još uvijek imamo puno zemlje u izobilju. Potrebno je čitati sitna slova. Da bi sva ova populacija preživjela i prehranila se, potrebno je izuzetno veliko područje za njezino izdržavanje. A kad bi svakoj osobi trebalo toliko zemlje koliko i prosječnom Amerikancu da zadovolji svoje potrebe, bile bi potrebne čak četiri Zemlje. Pa nije sve tako "lako" kako se na trenutak činilo.

2100. godine na svijetu će biti već 11 milijardi ljudi

Do 2100. godine na svijetu će biti 4 milijarde ljudi više nego danas.
Do 2100. godine na svijetu će biti 4 milijarde ljudi više nego danas.

U 100. godini na svijetu je živjelo oko 200 milijuna ljudi, no prvu milijardu smo dosegli tek u 19. stoljeću. Veliki skok u zadnjih stotinjak godina ide na dušu industrijske revolucije te danas imamo gotovo 7 milijardi ljudi na svijetu, a brojač se i dalje mahnito vrti. Stoga ne čudi projekcija Ujedinjenih naroda kada kaže da će brojka 2100. biti oko 11 milijardi.

Sa vama od 2004

Od godine 2004 istražujemo urbane trendove i svakodnevno informiramo našu zajednicu sljedbenika o novostima u životnom stilu, putovanjima, stilu i proizvodima koji nadahnjuju sa strašću. Od 2023. nudimo sadržaj na glavnim svjetskim jezicima.