fbpx

Koliko tvoj prdež doprinosi globalnom zagrijavanju? Ovo je potpuno ozbiljno pitanje!

Istraživanje utjecaja plinovitog ugljika ljudskog napora na klimatske promjene

Fotografija: envato

Možda ne mislite o svojim prdežima kao o velikom doprinosu klimatskim promjenama, ali vjerovali ili ne, oni to čine. Ali o kolikom prdenju ovdje govorimo? I kakav je u usporedbi s drugim izvorima stakleničkih plinova? U ovom smiješnom i informativnom članku pogledat ćemo znanost koja stoji iza prdenja i okoliša i odgovoriti na pitanje koje svačije zanima: je li vrijeme da počnemo mjeriti svoje osobne emisije plinova?

Da raščistimo jednu stvar: prdeži su smiješni. I iskreno, ne čujete često nekoga da govori o klimatskim promjenama i prdi u istoj rečenici. Ali kako se pokazalo, tvoj prdež stvarno utječe na okoliš.

Kada jedemo hranu, naše tijelo je razgrađuje u probavnom sustavu, oslobađajući plinove kao npr metan i ugljični dioksid. I dok je ugljični dioksid koji nastaje nadimanjem relativno bezopasan, metan je druga priča. Kao snažan staklenički plin, ima potencijal globalnog zatopljenja 28 puta veći od ugljičnog dioksida u razdoblju od 100 godina. Dakle, što više metana ispuštamo, to više doprinosimo klimatskim promjenama.

Ali prije nego što počnete osjećati krivnju zbog svojih plinova, važno je znati da nadutost ljudi čini samo mali udio emisije metana. Zapravo, stoka i odlagališta otpada odgovorni su za mnogo veće količine emisija metana. Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, za to je odgovorna samo stoka 14,5 % globalnih emisija stakleničkih plinova - samo prdenjem. Dakle, čak i da potpuno prestanemo prdjeti (što se, priznajmo, ne događa), to ne bi napravilo veliki trag na našoj karbonskoj slici.

Dakle, o koliko metana govorimo kada je u pitanju nadutost kod ljudi? Teško je sa sigurnošću reći jer može varirati od osobe do osobe. No, prema jednoj studiji, prosječna osoba ispušta oko 0,5 grama metana dnevno kroz nadutost. Da to stavimo u perspektivu, prosječni stanovnik Sjedinjenih Država proizvede oko 19 tona ugljičnog dioksida godišnje izgaranjem fosilnih goriva za prijevoz i električnu energiju.

Dakle, ako tražite načine da smanjite svoj ugljični otisak, smanjenje prdeža neće se puno promijeniti. Ali postoje i drugi načini da smanjite svoj utjecaj na okoliš, kao što je prehrana više biljnog porijekla, korištenje javnog prijevoza i ulaganje u obnovljive izvore energije.

Ukratko, iako ljudski napor doprinosi globalnom zagrijavanju, doprinos je relativno mali u usporedbi s drugim izvorima emisije stakleničkih plinova. I iako to nije najhitnije pitanje u borbi protiv klimatskih promjena, uvijek je zabavno razmišljati o tome kako i najmanje stvari koje radimo mogu utjecati na okoliš. Samo ne pokušavaj to zadržati, nije zdravo.

Teško je procijeniti točnu količinu emisije metana koju proizvodi 8 milijardi ljudi samo za nadutost, jer bi to ovisilo o različitim čimbenicima poput prehrane, crijevnog mikrobioma i općeg zdravlja stanovništva.

Međutim, poznato je da prosječna osoba prdenjem oslobodi oko 0,5 grama metana dnevno. Dakle, 8 milijardi ljudi ispustilo bi ukupno 4 milijarde grama ili 4 milijuna kilograma dnevno.

Treba napomenuti da je ovo gruba procjena i da stvarni broj može biti veći ili niži, ovisno o specifičnim okolnostima stanovništva, a također treba napomenuti da ovo uzima u obzir samo emisije metana iz naprezanja, a ne druge izvore emisije metana. Dodatno, važno je napomenuti da je metan snažan staklenički plin, ali je ukupna količina metana proizvedena ljudskom aktivnošću relativno mala u usporedbi s ukupnim globalnim emisijama stakleničkih plinova.

Dakle, manje osobnog plina još neće spasiti svijet?!

Zaključno, iako prenapučenost pridonosi ispuštanju metana, snažnog stakleničkog plina, doprinos emisija metana zbog prenapučenosti globalnom zatopljenju relativno je malen u usporedbi s drugim izvorima. Ali ako želite imati veći utjecaj na okoliš, usredotočite se na smanjenje potrošnje mesa i mliječnih proizvoda, manje vožnje i ulaganje u obnovljivu energiju. I zapamtite, uvijek budite svjesni svoje okoline prije rezanja sira!

Na kraju, važno je zapamtiti da je suočavanje s globalnim zagrijavanjem i klimatskim promjenama ozbiljan problem i da svako malo pomaže. Bilo da se radi o smanjenju prdenja, manjoj vožnji ili jedenju manje mesa, svaka mala radnja koju poduzmemo može učiniti razliku u borbi protiv klimatskih promjena.

Na kraju, uvijek možete napraviti razliku odabirom biljne prehrane i smanjenjem konzumacije mesa i mliječnih proizvoda. To nije samo bolje za okoliš, već i za vaše zdravlje.

A tko zna, možda čak manje prdiš i istovremeno spasiš svijet!

Sa vama od 2004

Od godine 2004 istražujemo urbane trendove i svakodnevno informiramo našu zajednicu sljedbenika o novostima u životnom stilu, putovanjima, stilu i proizvodima koji nadahnjuju sa strašću. Od 2023. nudimo sadržaj na glavnim svjetskim jezicima.