Kuhinje svijeta - Turska

Turska leži na azijsko-europskom pasatu i zato je tamošnja hrana raznolika i dolazi sa svih strana svijeta. Na pokrivenom turskom stolu isprepliću se utjecaji Azije, Bliskog istoka i Balkana. Oko Crnog mora riba je često na jelovniku, jugoistočni dio poznat je po ćevapima i baklavama, a zapadni dio baziran je na maslinovom ulju. Glavni sastojci turske kuhinje su janjetina, govedina, piletina, riba, patlidžan, zelena paprika, luk, češnjak, leća, grah i rajčica. Od orašastih plodova najviše se koriste pistacije, bademi, orasi, kesteni i lješnjaci, a od začina i začinskog bilja crni papar, kumin, peršin, paprika, menta, origano, crvena paprika i majčina dušica. Važan dio turske kuhinje je jogurt, koji je dobar prilog gotovo svim jelima od mesa i povrća. Izvan gradova jogurt se često jede s rižom ili kruhom. Ayran, jedno od važnih turskih pića, pravi se od jogurta, koji svoje mjesto nalazi i u kolačima, pa čak iu nekim vrstama juha.

Vruće ljeto donosi laganiju hranu

Tipičan turski doručak sastoji se od sira, maslaca, maslina, jaja, rajčice, krastavaca, džema, meda i vrhnja. U "jutarnju" hranu spadaju i pikantne turske kobasice Sucuk i neke vrste juhe. Menemem je jelo koje se priprema od rajčice, zelene paprike, maslinovog ulja, luka i jaja. Doručak nije potpun bez turskog čaja. Glavni dnevni obrok također se mijenja ovisno o godišnjem dobu. U vrućem ljetu kuhinja se prilagođava temperaturama i tada mještani najčešće jedu obrok od pečenog povrća (često patlidžana) ili krumpira, popraćen jogurtom, umakom od rajčice, sirom i kiselim krastavcima, a za desert dinje, lubenice i ljeti halva, koja je manje slatka i jaka nego inače. Tipičan obrok počinje juhom, koja se poslužuje topla ili hladna. Pileća juha s bademima, juha od kupusa i juha od jogurta samo su neke od njih. Glavni obrok često se sastoji od jela od povrća, u kojima se koriste sve vrste povrća. Dolma je naziv za punjeno povrće, koje može ali i ne mora sadržavati meso – često je to dolma od lišća vinove loze s lukom, tikvicama, patlidžanima, rajčicama i paprikama. Među delicijama od jaja zanimljiva je ona od jaja, jogurta i maslinova ulja. Od mesnih jela ne ide bez kuhane janjetine, kojoj se ponekad dodaje povrće i limunov sok. Osim toga, riža ili bulgur obično su prisutni u glavnom obroku.

Turska brza hrana

Iako strani restorani brze hrane nisu poštedjeli ni Tursku, domaći ipak radije posežu za domaćom brzom hranom, poput kofti ili donera. Kofte su mesne okruglice, obično od govedine ili janjetine, sa začinima i/ili lukom. Meso se pomiješa sa rižom, bulgurom, povrćem ili jajima u glatku masu. Razvijene su i vegetarijanske verzije koje se rade od ribe ili povrća i vrlo su popularne u Indiji. Ćufte se zatim prže ili prže, ponekad mariniraju i poslužuju s ljutim umakom od riže. Doner ćevap je i kod nas dobro poznat, a onaj originalni najčešće se pravi od janjećeg mesa, iako ga sve češće zamjenjuje pileće meso. U Turskoj se doner kebab priprema rano ujutro, a zadnji se služi do kraja poslijepodneva. Diljem svijeta ovo jelo je prilagođeno svim vrstama mesa, ponegdje su dodani prženi krumpirići ili humus, a negdje je prilagođeno obliku pizze.

Jedi slatko i pričaj slatko...

... često kažu Turci. U Turskoj se ne može bez deserta, a desert kod nas svakako zaslužuje to ime jer se čini da su količine šećera koje se koriste ogromne. Na prvom mjestu, uvijek i svugdje, je baklava, bilo od pistacija, bilo od oraha. Od mliječnih slastica često se na stolu nađu puding od riže, slatki želatinasti mliječni puding ili puding sa sladoledom dodatno zaslađen slatkim sirupom. Neki tradicionalni turski deserti baziraju se na voću koje se kuha u loncu ili pećnici zajedno sa šećerom i cimetom, zatim se desert ohladi i posluži s orasima, pistacijama ili vrhnjem. Najjednostavniji desert je sušeno voće kao što su smokve, grožđice i marelice. Bilo da je desert izdašniji ili izdašniji, uvijek se nađe mjesta za pravu tursku kavu, s iznenađenjem skrivenim na dnu. No za očitavanje taloga od kave potrebno je posjetiti pravu tursku domaćicu, a posjet Čopovoj neće biti dovoljan.