Zašto se prehladimo? Odrastali smo upozoreni da će igranje na kiši ili sjedenje na hladnom betonu dovesti do prehlade. Ali koliko ima istine u ovim starim mudrostima? Mogu li nam hladnoća i kiša zapravo učiniti hladnoću ili su to samo bakini vragovi koji se prenose s koljena na koljeno? U ovom ćemo članku istražiti znanstvene dokaze koji razdvajaju mitove od istina o tome kako nas vremenski uvjeti mogu dovesti do prehlade.
Studije pokazuju da hladno vrijeme i hladnoća mogu imati negativan učinak na naš imunološki sustav, povećavajući vjerojatnost prehlade1. Zašto se prehladimo? Primarni uzrok prehlade je virusna infekcija, a ne niska temperatura kao takva. Hladno vrijeme može povećati vašu vjerojatnost zaraze virusom, jer virusi mogu preživjeti i bolje se razmnožavati na nižim temperaturama. Osim toga, hladnoća može smanjiti vaš imunitet sužavanjem krvnih žila u nosu.
Također je pogrešno vjerovati da se možete prehladiti s mokrom kosom ili odjećom. Mokra kosa ili odjeća ne čine vas privlačnijim za bakterije koje uzrokuju prehladu. Međutim, produljena izloženost hladnoći i vlazi može oslabiti vaš imunološki sustav, povećavajući vjerojatnost prehlade.
Zašto se prehladimo ako smo pothlađeni - objašnjava znanost. Naša sposobnost da se borimo protiv prehlade ovisi i o temperaturi okoline. istraživači Yalea otkrili su vezu između temperature i naše sposobnosti da se borimo protiv prehlade. Otkrili su da virus napreduje na temperaturama između 33 i 35 stupnjeva Celzija (91 i 95 stupnjeva Fahrenheita), ali usporava na 37 stupnjeva Celzija (98,6 stupnjeva Fahrenheita). Ovi dokazi sugeriraju da hladnoća zapravo može usporiti našu sposobnost da se borimo protiv prehlade.
Preventivne mjere protiv prehlade uključuju održavanje topline i suhoće, izbjegavanje kontakta s bolesnim osobama, redovito pranje ruku te izbjegavanje dodirivanja lica i očiju6. Stoga je za hladnih i kišnih dana bolje ostati na toplom i suhom kako bi vaš imunološki sustav bio jak i kako biste izbjegli prehladu.
Najčešći virusi povezani s prehladama uključuju sljedeće:
- Rinovirusi:
- Rinovirusi su najčešći uzročnici prehlade. Istraživanja pokazuju da postoji više od 200 različitih virusa koji mogu uzrokovati prehladu, no rinovirusi su najčešći među njima.1.
- Rinovirusi su glavni uzročnici prehlade i također mogu pridonijeti otprilike polovici egzacerbacija astme2.
- Koronavirusi:
- Iako je pojam "koronavirus" nedavno postao poznatiji zbog pandemije COVID-19, neki sojevi koronavirusa, kao što su 229E, NL63, OC43 i HKU1, česti su uzročnici blagih do umjerenih infekcija gornjih dišnih putova kao što je obična prehlada .3.
- Uz rinoviruse, koronavirusi su jedna od najčešćih skupina virusa povezanih s prehladama4.
Ti se virusi obično prenose s osobe na osobu zrakom ili bliskim osobnim kontaktom. Iako trenutno ne postoji lijek za prehladu, rizik od infekcije možete smanjiti poduzimanjem odgovarajućih preventivnih mjera, poput redovitog pranja ruku i izbjegavanja kontakta s bolesnim osobama.
Mitovi o prehladi i dalje postoje, ali znanstveni dokazi jasno pokazuju da prehladu uzrokuju virusi, a ne hladnoća ili kiša. Međutim, hladnoća i vlaga mogu oslabiti vaš imunološki sustav, zbog čega postoji veća vjerojatnost da ćete se prehladiti. Dakle, sljedeći put kad vas uhvati kiša ili hladnoća, ne zaboravite se zaštititi i ostati topli i suhi kako biste ostali zdravi i izbjegli gadne prehlade. Sada znate zašto se prehladimo.
