Pametni telefoni i aplikacije na pametni telefoni postali centar svijeta. Toliko vremena trošimo na njih da za konzumaciju drugih medijske načine vremena praktički više nema. Svijet se promijenio gotovo preko noći. U očima mladih do 30 godina televizija više ne predstavlja njihov način života.
telefoni koristimo ga na poslu, kod kuće, na ulici, kada jedemo, u krevetu, pa čak iu automobilu. Možda upravo sada čitate ovaj unos na svom pametnom telefonu.
To pokazuju razne studije prosječni Amerikanac provjerava svoj telefon svakih 12 minuta. Još je šokantnija činjenica da 10 posto ljudi provjerava svoje telefone svake 4 minute.
Kako se obrasci medijske potrošnje iznimno brzo sele i prema "Europi", vjerujemo da ćemo moći detektirati iste trendove i vrlo slične brojke u nadolazećim godinama iu Slovenija. Zbog toga smo i nevjerojatno iznenađeni onim što nas čeka u bliskoj budućnosti.
Ključne lude činjenice o korištenju pametnog telefona:
- Apple App Store ima na raspolaganju 2,2 milijuna aplikacija za preuzimanje.
- U trgovini Google Play dostupan 2,8 milijuna aplikacija za preuzimanje.
- Mobilne aplikacije očekuju se do godine 2020. ostvario je 189 milijardi dolara prihoda.
- 21 % Milenijalci otvara aplikaciju najmanje 50 puta dnevno.
- 49 korisnika % otvorite aplikaciju svaki dan najmanje 11 puta.
- 5 7% sve upotrebe digitalnih medija dolazi iz mobilnih aplikacija.
- Prosječan vlasnik pametnog telefona koristi 30 aplikacija svaki mjesec.
Godine U 2017. godini bilo je više od 205 milijardi preuzimanja aplikacije. To je 15 posto više nego godinu prije. Za 2019. predviđa se da će preuzimanja aplikacija već biti za 270 milijardi te da će se taj trend nastaviti eksponencijalno u budućnosti.
Aplikacije bez kojih korisnici ne bi mogli živjeti
Podaci o popularnost aplikacije – ili popis aplikacija koje mjesto Amerikanaca među onima bez kojih više ne bismo mogli živjeti.
Podatak da je čak 35 % Amerikanaca stavilo Amazon na prvo mjesto među svim aplikacijama iznimno je iznenađujuća – najveći online trgovac na malo. Stavljaju ga ispred gotovo svih aplikacija. Slijedi Gmail s 30 %, Facebook s 29 %, FB Messenger sa 18 %, YouTube sa 16 %, Google Maps sa 14 %, Google Search sa 11 %, Instagram sa 11 % … i ostalo.
Koliko vremena dnevno provodimo na pametnim telefonima?
Prosječna odrasla osoba (18 i više godina) u SAD-u će 2019. provesti 2 sata i 55 minuta na pametnom telefonu, što je povećanje od 9 minuta u odnosu na 2018. Među svim korisnicima pametnih telefona to vrijeme iznosi 3 sata i 10 minuta dnevno. Drugim riječima, na svim mobilnim uređajima - 3 sata i 43 minute. Ali važno je trend među mlađim korisnicima, koje pametni uređaji koriste do 6 sati dnevno. Oni više ne poznaju televiziju kao medij. Drugim riječima, više ne posvećuju vrijeme tome.
Amerikanci već provode više vremena na mobilnim uređajima nego gledajući TV
Ključne statistike: u 2019., po prvi put, prosječna odrasla osoba u SAD-u će provesti više vremena na svojim mobilnim uređajima nego što provede gledajući TV.
Amerikanci, koji uvijek predviđaju globalne medijske trendove, ove će godine više vremena provoditi na svojim pametnim telefonima nego na televiziji. Prema projekciji, istraživanja bi trebala biti na tome emarketer.com u prosjeku su preživjeli samo 3 sata i 43 minute. Podaci se nekako odnose na demografski od 18 godina i starije, što je velika korist za televiziju. Ako promatramo cjelokupnu populaciju, podaci bi trebali ići još više u korist mobitela, jer mladi više ne gledaju TV.
Televizija je samo za starije - i u Sloveniji
Američka istraživanja pokazuju, da je konzumacija televizije kao medija postala stvar starije populacije te oni manje obrazovani i iz ruralnih sredina. Televiziju vidi kao medij s kojim više ne dopiremo do onih stvarnih i aktivnih. Zbog toga su ulaganja u digitalno oglašavanje već premašila ulaganja u televiziju. Dijelom tu tezu dokazuju i slovenski TV mediji koji su posljednjih godina, kako se čini, bacili pušku u kukuruz – u borbi za mlađu populaciju, jer programom koji je svake večeri zasićen sa turskim serijama i reality emisije, ubrzano mijenjajući navike aktivnog stanovništva. Dakle oni koji kupuju i stvaraju. Program kao da je napravljen za ispodprosječnog gledatelja koji želi samo “kruha i igara” i ne želi se ni na koji način obrazovati. Ali mladi to žele, pokazuju istraživanja. Dakle, ni na koji način nije usmjeren na mlađu, aktivnu ili urbanu populaciju. U ovom slučaju, napuštanje je već snažno vidljivo "praćenje" televizije i trčanje dalje Netflix, HBO i drugi davatelji na zahtjev. Potpuno se promijenilo i gledanje televizije, jer i stariji gledaju televiziju sa zakašnjenjem. Ovakvo ponašanje je razumljivo, budući da mlađi ljudi potpuno drugačije percipiraju "komponentu" vremena i informacija od populacije od 40+, odnosno one koja je televiziju još uvijek percipirala kao primarni medij. Također je zanimljivo primijetiti da da slovenski oglašivači još uvijek najviše sredstava izdvajaju za televiziju. Ovaj udio posljednjih godina čak raste i među najvećima je u svijetu: 82 posto (podaci MM magazina). Taj udio, odnosno kolač, pokazuje da se slovensko medijsko tržište izrazito razlikuje od svjetskog, gdje televizija na pojedinim tržištima već zaostaje za ulaganjima u digitalno oglašavanje.
Slovenija je, kao i uvijek, izuzetno posebna zemlja kada je u pitanju medijska potrošnja.
