Paška čipka u Jadranskom moru

Izgradnja današnjeg grada započela je u 15. stoljeću pod vodstvom jednog od najpoznatijih renesansnih kipara, Jurija Dalmatinca. Na glavnom trgu (Trg kralja Petra Krešimira IV.) stoji župna crkva, najčasniji dio Dalmatinčeve ostavštine. Međutim, Pag nije najstariji grad na otoku; oko kilometar južnije nalaze se ostaci Starog grada, koji je napušten u petnaestom stoljeću. U blizini dobro održavane gradske plaže nalaze se bivša skladišta starih paških solana. Sol je stoljećima bila najvažniji gospodarski sektor, a čak i danas možemo vidjeti tradicionalnu metodu vađenja soli u glinenim bazenima. Osim solana, Pag je poznat i po ljekovitom paškom blatu. U području zvanom Lokunja također možemo sami iskusiti ljekovite učinke blatnih obloga. Naravno, ne smijemo zaboraviti plaže, jer je Pag, sa svojih 270 kilometara razvedene obale, otok s najdužom obalom na Jadranu. Najveći, Paški zaljev, okružen je s čak 20 kilometara pješčanih plaža. Drugi najveći grad na otoku je Novalja, koja se razvila na ostacima antičkog naselja Novalije. Neki rimski ostaci vidljivi su i danas, a područje oko Novalje dom je posebno atraktivnih plaža, neke tihe i skrivene, druge zloglasne.

Za pod zub
Sol je važan sastojak na otoku Pagu, što se može osjetiti i pri uživanju u najpoznatijem hrvatskom siru, koji dolazi s Paga. Ovce koje pasu po rijetkom raslinju daju siru i mesu – paška janjetina smatra se najboljom u Hrvatskoj – poseban okus. U Pagu je Konoba Bile poznata po dobroj janjetini i drugim tradicionalnim delicijama, a mještani se kunu i u restoran Na Tale. U blizini Novalje, po specijalitetima je poznat hotelski restoran Boskinac, koji je otvoren čak i ako niste gost hotela ako rezervirate unaprijed. Osim paške janjetine i sira, otok proizvodi i izvrstan pršut, med od kadulje, izvrsna vina i rakiju. U gradu Pagu zaustavljamo se na ulazu u samostan sestara Be – Nediktinki, koje održavaju tradiciju pripreme baškotina, tvrdog peciva koje je najbolje umočiti u bijelu kavu.

Za rasipnike
Najpoznatiji proizvod otoka, koji dijelom pripada Dalmaciji, a dijelom Kvarneru, je paška čipka. Osim čipke, žene posebno vole gledati tradicionalni paški nakit. Autentičnim nakitom s otoka Paga smatraju se peružini, nakit s karakterističnom filigranskom perlicom s nizom malih ukrasa.

Noćni život
Dva kilometra od Novalje, na putu prema Pagu, cesta skreće prema zloglasnoj plaži ZrÄ?e. Zbog 24-satnih zabava zaslužila je nadimak hrvatska Ibiza, a u vrućim ljetnim danima čini se da se na širokoj plaži s pogledom na Velebit okupilo cijelo hrvatsko, talijansko i sve više slovensko stanovništvo, željno zabave. Zagrebačka okupljališta ljubitelja dugih zabava ljeti prenose događanja na ZrÄ?e. Papaya i Aquarius samo su dva od njih, iako najdužu tradiciju na plaži ima klub Kalypso. Poslužuju hranu i piće 24 sata dnevno, tako da najuporniji zaista mogu plesati cijeli dan i noć.

Za aktivne
S vrha najviše točke na Pagu – 342 metra visokog Svetog Vida – pruža nam se veličanstven pogled na cijeli Paški zaljev. Najlakši način da dođemo do vrha je iz Dubrave. Pogled na Velebitski kanal i planinu Velebit može se diviti s vrha Svetog Jurja, na koji se penjemo iz područja Bašace. Visoke stijene neobičnih oblika privlače penjače koji vježbaju svoje vještine na strmim dijelovima Svetog Vida i na stijenama iznad plaže Ručica na sjeverozapadnoj strani Paškog zaljeva. Otok ćemo najbolje upoznati biciklom, posebno u proljetnim i ranim ljetnim mjesecima, kada na otoku cvjetaju aromatične biljke. Paški zaljev povoljan je za ronjenje, posebno u plićim i srednjim dijelovima zaljeva. Morske struje nisu jake, a nema ni velikih fluktuacija u temperaturi vode. Iskusni ronioci uživat će u uvali Slana, gdje je podmorski svijet posebno atraktivan. Istraživanja provedena na otoku krajem 1990-ih pokazala su da vjetar na Pagu puše 350 dana u godini. To znači da je otok pravi raj za jedriličare na dasci. Ljeti u rano poslijepodne puše lagani maestral, a kasnije poslijepodne maestral se pojačava, omogućujući pravi užitak jedrenja na dasci.

Što se događa
Prava zabava na otoku počinje tjeranjem zime tijekom zimskog karnevala. Najluđa zabava odvija se od Pokladne subote do Pokladnog utorka na trgu Petra Krešimira IV. u Pagu, gdje se tradicionalno spaljuje lik Marka, koji predstavlja sve nevolje protekle godine. Međutim, budući da je zimski karneval "izvan sezone", 1960-ih se počeo organizirati i ljetni karneval, koji se obično održava 27. srpnja. Ne zaostaje za zimskim karnevalom po broju maski, ali naravno, veselje u vrućoj ljetnoj noći je puno popularnije. Uz ljetni karneval, blagdan Velike Gospe 15. kolovoza posebno je važan u ljetnim danima, kada se lokalno stanovništvo i posjetitelji okupljaju na velikoj "fešti". Budući da je očuvanje tradicije važan dio sadašnjosti, na Pagu se od – često izvodi narodna drama pod nazivom Paška sužnja (Paška robinja). Uz korčulansku morešku, opstala je kao jedina predstava te vrste u Hrvatskoj. Paške nošnje su posebno atraktivne i najbolje se mogu vidjeti kada, posebno ljeti, tijekom raznih događanja, otočani izvode svoj poznati paški ples koji prikazuje susret skupine dječaka i djevojčica koji plesom i pljeskom pokazuju svoju pažnju. Plesači su ponekad pjevali tijekom plesa, ali danas njihovu ulogu preuzimaju pjevači koji formiraju skupine i pjevaju dalmatinske pjesme.