Naš je um krajnje misteriozno mjesto i svakim danom u njemu otkrivamo sve više i više zanimljivih stvari. Ako i dalje mislite da vaša inteligencija ovisi o veličini vašeg mozga, kažemo vam da živite u zabludi. Evo još 10 tajni koje vaš mozak želi da znate.
Mozak je jedan od najnevjerojatnijih i najsloženijih dijelovi ljudskog tijela, što neki liječnici i znanstvenici još uvijek ne razumiju. Kako bismo vam pomogli da shvatite koliko su naši umovi zaista nevjerojatni, prikupili smo najviše neobične studije o našem stroju za razmišljanje, koji će vas doslovno ostaviti bez teksta.
10 tajni koje vaš mozak želi da znate:
10. Kaže se da seks poboljšava funkciju našeg mozga.
O korisne činjenice o seksu Mnogi znanstvenici pisali su o ljudskom tijelu, a za potonje se čak kaže da imaju poboljšana funkcija mozga, posebno u kasnijem životu. Istraživanje, iako provedeno na životinjama, pokazalo je da seksualna aktivnost poboljšane mentalne performanse i stvaranje novih stanica u području mozga odgovornom za memorijaOvaj podatak potvrđuju i podaci objavljeni ove godine. studija, u kojem su pokazali da starije seksualno aktivne osobe puno bolji u rješavanju mentalnih testova nego oni koji nisu spolno aktivni.
9. Nakon odmora trebali biste bolje razmišljati.
Još jedna činjenica koja govori u prilog odmoru – studije naime, oni pokazuju da bi se naš mozak trebao moći oporaviti nakon pauze postati produktivnijijer se tvrdi da puno bolje mislioPsiholozi tako tvrde da naš mozak nije stroj koji može raditi kontinuirano, stoga je važno odvojiti vrijeme za odmor i punjenje baterija. mazimo se – na taj način bi im trebalo jamčiti novo pokretanje, što bi trebalo biti važno za mentalna obrada.
8. Naš mozak bi trebao biti budan dok spavamo.
Iako se čini da je san vrijeme kada ti naši mozgovi se odmaraju, puno se toga događa „tamo“. Čak i kada spavamo, područja poput frontalni korteks, koji kontrolira naše razmišljanje i svijest, i somatosenzorni korteks, što nam omogućuje da osjetimo svoju okolinu. Studije pokazali su da čak i u dubokom snu naši mozak aktivnijikao što mislimo.
7. Kaže se da naš mozak počinje stariti nakon 25. godine.
Studije dokazati da bi ljudski mozak trebao biti "zreo" tek na 25 godinai vjerojatno kod nekih pojedinaca mogu rasti i kasnije dvadeset godina starZnanstvenici vjeruju da nakon 25. godine mozak stari od stražnjeg dijela – posljednji dio koji stari je prefrontalni korteks, koji je odgovoran za prosuđivanje, donošenje odluka, planiranje, razmišljanje, razvoj osobnosti... Centri za nagrađivanje u mozgu su najaktivniji u ranoj tinejdžerskoj dobi, ali u kasnijim dvadesetima stoje na normalna razina, zbog čega nas više ne pokreću društveni pritisci i spremni smo donositi rizične odluke.
6. Intuicija bi trebala stvarno postojati!
Kada kažemo da nam neki unutarnji glas govori da je nešto dobro ili loše, ne možemo ni zamisliti, što je točno ovaj unutarnji glas. Znanost dokazuje da bi potonji trebao zapravo postojao - kaže se da je ovaj osjećaj rezultat pohranjivanja, obrade i primanja informacija od strane mozga naš svjesni um čak i percipirao. Ta se intuicija temelji na prošlim iskustvima i vanjskim znakovima, zbog čega tako burno i brzo reagiramo na određena situacija.
5. Kaže se da je naš mozak kriv za žudnju za hranom.
Također za emocionalno jedenje mozak je kriv, naime da je žudnja za hranom povezana s kemijske reakcije, kojih nismo ni svjesni, a koje je ponekad teško kontrolirati. Znanstvenici kažu da su određene aminokiseline odgovorne za stvaranje neurotransmitera u mozgu, koji utjecati na našu volju – zbog „depresivnog raspoloženja“ ili visoke razine stresa, naš mozak žudi za hranom koja može proizvoditi kemikalije poput serotonina, što uzrokuje poboljšanje raspoloženja. Žudnje, naravno, mogu imati i psihološke veze – istraživanje pokazali su da ugodne uspomene koje proizvodi „hrana za utjehu“ također mogu dovesti do čežnje.
4. Mozak se navodno može istrenirati da bude sretan.
Prema mišljenju psiholozi naši mozgovi bi trebali biti sklon negativnosti, što je možda pomoglo našim precima da lakše prepoznaju i budu svjesni prijetnji. Međutim, u modernom svijetu, naši mozgovi bi vjerojatno imali su koristi od nešto pozitivnijeg pogleda na život. Znanstvenici Kažu da možemo trenirati svoj mozak da pozitivno razmišlja, formira sretne misli i odupire se negativnim stvarima - to postižemo vježbanjem različitih (pozitivnih) strategija razmišljanja, za koje se čak kaže da promijenila je strukturu našeg mozga.
3. Zašto imamo trenutke „eureke“?
Pod tušem, tijekom šetnje, na WC-u... sva ta mjesta su kolijevka "eureka" trenucikada naši mozgovi počnu kreativno razmišljatiZašto se to događa? Iako se čini kao složen proces, ovi trenuci su samo rezultat našeg misli, koji djeluje u pozadini našeg mozga. Neki od njih istraživanje pokazuju da je puno bolje na neko vrijeme se odmaknuti od problema kada tražite rješenje za određenu stvar, jer to zahtijeva određeno mentalno restrukturiranje, koje često vodi do rješenja.
2. Snovi bi trebali imati značenje!
Zašto sanjamo je pitanje koje i danas budi raspoloženja – iako još uvijek nismo sigurni zašto se taj proces događa, mnogi znanstvenici vjeruju da nam snovi pomažu obraditi emocije i događanja, koji se javljaju tijekom budnog stanja. Tijekom sanjanja, cijeli mozak je aktivan, posebno dio koji stvara slike i limbički sustav, koji se bavi emocijama. Moždana aktivnost tijekom sanjanja doseže istu razinu kao i kada smo budni, a snovi se tada nastavljaju povezati se s iskustvimakoje smo iskusili. Prema nekim teorijama, snovi nam čak pomažu kontrolirati naš unutarnji plutače i stres.
1. Kaže se da videoigre poboljšavaju moždanu funkciju.
Pametni telefoni i internet navodno mogu uzrokovati preopterećenje naših mozgova, dok se za videoigre kaže da imaju koristi za mozak. Studije Kažu da su igre ojačale moždane regije, odgovoran za pažnjuTakođer postoje dokazi da videoigre mogu povećati veličinu i učinkovitost moždanih regija koje kontroliraju vizualno-prostorne sposobnostiIstraživači čak razvijaju videoigre koje mogu promijeniti regije mozga koje kontroliraju raspoloženje.
