Postoje dijelovi svijeta gdje je svako jutro poput bajke. Tamo nas umjesto glasne budilice budi cvrkut ptica, a umjesto hladne sive magle miluju nas tople jutarnje zrake sunca. Svuda je mir i gdje god pogledamo ispunjeni smo zelenom bojom u različitim nijansama.
I sve što je važno tog dana jest prepustiti se tome, a priroda će se pobrinuti za ostalo svojom ljepotom i iznenađenjima. A gdje je takav kutak? Postoji li to stvarno? Naravno, ali da bismo to postigli, morat ćemo se malo potruditi. Naše će košulje biti natopljene znojem, naša će izdržljivost i upornost biti testirani, ali sve će se isplatiti i zaboraviti čim stignemo na odredište, u Dolina Triglavskih jezera.
Horuk gore
Nekoliko staza nas vodi do našeg odredišta, Triglavskih jezera. S bohinjske strane pristup je moguć kroz dolinu Blato, od slapa Savica ili preko Komne. Ali ovaj put odlučujemo krenuti ispočetka. Vozite Gorenjskom magistralom prema Bledu i nastavite do Bohinja, zatim pratite putokaze za Dom pri Savici. Po želji možemo posjetiti jedan od najposjećenijih slovenskih slapova, čija blaga maglica pruža ugodno osvježenje čak i u vrućim danima. Najraniji posjetitelji bit će nagrađeni prekrasnom dugom koja nastaje u jutarnjim satima kada se sunčeve zrake uhvate u njegovim padajućim pramenovima vode. Za razgledavanje ove prirodne ljepote naplatit ćemo 2 eura (djeca 1 euro), a trebat ćete platiti i parking. Čak i ako se ne odlučimo vidjeti vodopad izbliza, uživat ćemo u glasnom krajoliku hučećeg vodopada još neko vrijeme dok se penjemo dobro označenom stazom. Počinje kod Doma pri Savici i vodi nas preko Komarče do našeg odredišta. Ali ne zaboravite tijekom uspona odvojiti vrijeme za promatranje vegetacije koja se stalno mijenja s nadmorskom visinom koju dobivate. Drveće će postajati sve rjeđe, a pogled će nam kvariti razno planinsko cvijeće, uključujući triglavsku ružu i triglavskog svizca. Triglavska ruža prepoznaje se po jastučastom rastu s gustim srebrno-sivim dlačicama na listovima i bijelim ili ružičastim cvjetovima, dok se Triglavski sljez može uočiti izdaleka zbog plavih cvjetova koji niču iz gusto lisnate stabljike.
Trud se isplatio
Nakon otprilike dva i pol sata, pred nama će se otvoriti pogled na 8 kilometara dugu dolinu Triglavskih jezera, gdje će nas dočekati prvo jezero, Jezero pod Vršacem. Leto je najviši (1991 m nadmorske visine), dug 90 metara i širok 40 do 60 metara. Sljedeće jezero je Smeđe jezero, a u blizini je Zeleno jezero. Četvrto jezero je najveće, dugo 300 metara, i najdublje, do 15 metara, zbog čega se i naziva Veliko jezero. Malo dalje, u blizini Koče pri Triglavskih jezerih, nalaze se peto i šesto akvamarinsko jezero koje se zove Dvojno jezero. Pola sata hoda od doma nalazi se sedmo jezero, Črno jezero, koje je dobilo ime po svom položaju u udubini usred šume. Od svih jezera, ovo je najtoplije, dok je prosječna temperatura vode u jezerima ljeti oko 16 stupnjeva Celzija. Triglavska jezera su zaštićena, spadaju u okvir TNP-a i ne smijete se kupati u njima. Koča pri Triglavskim jezerima nudi osvježenje i opuštanje, gdje možemo uživati u toplom obroku, probati štrudlu od jabuka, domaću poticu, jotu, žgance s kiselim mlijekom ili biljni čaj ubran s okolnih brda. Možemo se diviti jednoj od najljepših visokoplaninskih dolina i produžiti boravak za još dan ili dva te osvojiti vrhove Male Tičarice (1 sat), Velikog Špičja (2,5 sata) ili jednostavno uživati u ljepoti jezera.
Informacija:
KOLIBA UZ TRIGLAVSKA JEZERA (1695 m), Darko Bradaškja, 040 620 783, 051 607 876
SLOVENSKI PLANINARSKI DRUŠTVO, Dvoržakova 9, Ljubljana, (01) 434 56 80