Rat u Ukrajini potaknuo je utrku za odbacivanjem ruskog plina, ali potrebno je mnogo više obnovljive energije za postizanje klimatskih ciljeva. Trend je ove godine povoljan i ako se nastavi, ubrzat će se prelazak na "zeleno".
Otkako je početkom ove godine izbio rat, otprilike četvrtina električne energije Europske unije dolazi iz vjetra i sunca, pokazalo je novo izvješće. To je rekordan broj, a rast energije vjetra i sunca uštedio je EU 11 milijardi eura troškova plina nakon što je ruska invazija na Ukrajinu kupnju ruskog plina učinila politički potpuno neodrživom.
Unutar bloka od 27 država, 19 zemalja oborilo je vlastite rekorde u proizvodnji električne energije iz sunca i vjetra, prema novom izvješću koje su objavili Ember Energy Institute i E3G Climate Institute. Povijesno uvelike ovisna o ugljenu, Poljska je zabilježila najveći skok s povećanjem proizvodnje solarne energije i vjetra od 48,5%. Španjolska je također predvodila skupinu s najvećim povećanjem u smislu apsolutne proizvodnje električne energije iz sunca i vjetra. Dodao je čak 7,4 TWh, što je povećanje od 35% u proizvodnji električne energije iz vjetra i sunca. Sva ta dodatna obnovljiva energija također je pomogla nadoknaditi veliki pad od 21 posto u proizvodnji hidroelektrične energije u Europskoj uniji uzrokovan sušom.
Unija je već pripremala planove za prelazak na čišće izvore energije kako bi ograničila učinke klimatskih promjena, no ruska invazija na Ukrajinu ih je ubrzala. Tako je Europska komisija ove godine predložila plan za prestanak korištenja fosilnih goriva iz Rusije "znatno prije 2030. godine" i povećanje udjela obnovljivih izvora u ukupnom energetskom miksu na 45 posto do istog datuma.
Još je dug put do postizanja bilo kojeg od ovih ciljeva. Dok su vjetar i sunce proizveli oko četvrtine električne energije u EU između ožujka i rujna ove godine, plin je i dalje osiguravao oko petinu električne energije. Energetska kriza natjerala je neke zemlje da preispitaju svoje planove za nuklearnu energiju. Njemačka, koja je trebala zatvoriti svojih posljednjih nekoliko nuklearnih elektrana do kraja ove godine, sada kaže da će elektrane raditi do sredine travnja sljedeće godine.
Zelena agenda visoko je na europskom dnevnom redu. A i u Sloveniji se stvari ubrzano mijenjaju. Pitanje ili u pravom smjeru?! Slovenija ima izrazito lošu električnu mrežu, a ulaganja u modernizaciju procjenjuju se na 20 milijardi eura. iz toga se može zaključiti da u Sloveniji umjesto velikih solarnih elektrana moramo omogućiti da 70 posto kućanstava koja žive u vlastitim zgradama svoje kuće opremi solarnim elektranama sa spremnikom energije. To bi značilo da iz mreže uzimaju samo onu energiju koju ne uspiju sami proizvesti. Za 800.000 električnih automobila do 2040. godine, što će udvostručiti sadašnje potrebe za električnom energijom, potonju će biti nemoguće dovesti u kućanstva. Još ako uspijemo proizvoditi električnu energiju na zelen način. Rješenje su stoga mikro kućanske elektrane sa spremnikom. Ova metoda je jedina u Sloveniji koja omogućuje normalan i održiv prijelaz na zelenu energiju. Nema posebnih ulaganja u infrastrukturu. Drugačiji pristup bit će svakako potreban za urbana središta, ali za ostatak Slovenije ovo je izvedivo rješenje.
Za tranziciju Slovenije su nam, dakle, potrebni povoljniji porezi za ulaganja poduzeća i pojedinaca u energetsku samodostatnost. I, naravno, državna jamstva i beskamatni krediti za takve projekte.
Zemlje se također pripremaju za klimatsku konferenciju Ujedinjenih naroda u studenom, na kojoj će analizirati obveze iz Pariškog sporazuma iz 2015. Prema izvješću koje je danas objavila nevladina organizacija World Resources Institute, svijet je trenutno na putu da ispuni 2030. smanjiti emisije CO2 koje zagrijavaju planet za 7 posto u odnosu na razine iz 2019. Svijet mora smanjiti svoje emisije za 7,6 posto svake godine u ovom desetljeću kako bi ispunio ciljeve Pariškog sporazuma. To je puno više energije sunca i vjetra čak iu našoj maloj zemlji!
Preuzeto sa TheVerge
