fbpx

Znanstvenici kažu da će nas ovih sedam hobija učiniti pametnijima!

Već neko vrijeme pravilo je da se ljudi rađaju s određenom razinom inteligencije i najbolje što možemo učiniti je živjeti u skladu sa svojim potencijalom. Ali znanstvenici su dokazali da zapravo možemo povećati svoj potencijal i uživati u procesu. Učeći nove vještine, mozak stvara nove živčane putove koji omogućuju brži i kvalitetniji rad. Evo popisa od sedam hobija koji nas čine pametnijima.

1. Sviranje glazbenog instrumenta.

Puštanje glazbe pomaže kod kreativnosti, analitičkih vještina, jezika, matematike, fine motorike i popis se nastavlja. Ovo su velike prednosti za koje neki ljudi tvrde da se mogu steći i bavljenjem timskim sportovima. Glavna dobrobit sviranja glazbenog instrumenta je to što jača corpus callosum, koji povezuje hemisfere mozga stvaranjem novih veza. Poboljšani corpus callosum pomaže u izvršnim vještinama, pamćenju, rješavanju problema i općoj funkciji mozga, bez obzira koliko smo stari.

2. Čitanje.

Dobrobiti čitanja su iste bilo da uživamo čitajući Harryja Pottera ili najnovije izdanje Wall Steet Journala. Čitanje smanjuje stres, čini da se osjećamo bolje, a ujedno povećava tri vrste inteligencije – kristaliziranu, fluidnu i emocionalnu inteligenciju. To pomaže u rješavanju problema, primjeni prethodnog znanja na svakodnevne probleme, uočavanju obrazaca, razumijevanju procesa te točnom tumačenju i reagiranju na emocije drugih ljudi. Na radnom mjestu to znači bolje razumijevanje kako pokrenuti stvari i bolje vještine vođenja.

3. Redovita rekreacija.

Povremena rekreacija nije dovoljna. Redovita rekreacija puno je učinkovitija. Čineći upravo to, naše su stanice preplavljene neurotrofnim faktorom BDNF, proteinom koji pomaže u pamćenju, učenju, fokusu i razumijevanju. To se često naziva mentalnom oštrinom.
Neki znanstvenici pretpostavljaju da, s druge strane, predugo sjedenje sprječava naš mozak da radi onoliko dobro koliko bi mogao.

4. Učenje novog jezika.

Zaboravljamo rješavati zagonetke kako bismo poboljšali pamćenje. Umjesto toga radije učimo strani jezik. Istraživanja pokazuju da su ljudi koji govore barem dvojezično bolji u rješavanju zagonetki od ljudi koji govore samo jedan jezik. Uspješno učenje novih jezika omogućuje našem mozgu da bude bolje pripremljen za mentalno zahtjevne zadatke. To uključuje tipične izvršne vještine kao i planiranje i rješavanje problema.
Poznavanje najmanje dva jezika također pozitivno utječe na našu sposobnost praćenja okoline i boljeg fokusiranja pažnje na procese.

ČITAJ VIŠE: 8 znakova da ste natprosječno pametni

5. Testirajmo naše kumulativno učenje.

Mnogi inteligentni studenti "lupaju" u srednjoj školi ili na fakultetu. Problem s tim je što te stvari vrlo brzo zaboravljamo, jer ih rijetko ponavljamo u istom obliku. Jedan od razloga zašto nas učenje novog jezika čini pametnijima svakako je to što ono zahtijeva kumulativno učenje (proces učenja se odvija kontinuirano i nadograđuje sam sebe). Dok ga uvijek iznova koristimo, gramatika i vokabular se ponavljaju nebrojeno puta – poboljšavajući naše znanje stranog jezika.
Primjenjujemo koncept kumulativnog učenja u našim svakodnevnim životima i na našem radnom mjestu tako što pratimo značajne dijelove znanja koje stječemo. Pažljivo promatrajmo ili vodimo mali dnevnik sa svime što privuče našu pozornost.

6. Vježbajte svoj mozak.

Soduku, slagalice, slagalice, društvene igre, videoigre, kartaške igre i slične aktivnosti povećavaju neuroplastičnost (mozgovu cjeloživotnu sposobnost da ponovno usklađuje živčane putove na temelju novih iskustava). To uključuje mnoge promjene u neuralnim putovima i sinapsama, što je u biti sposobnost mozga da se reorganizira. Kada živčane stanice reagiraju na nove načine, to povećava neuroplastičnost, što omogućuje veće sposobnosti sagledavanja stvari iz različitih perspektiva i razumijevanja uzroka i posljedica ponašanja i emocija. Postajemo svjesni novih obrazaca i naše se kognitivne sposobnosti poboljšavaju.
Iako je neuroplastičnost također povezana s oštećenjima kao što je tinitus, povećana neuroplastičnost može pomoći u prevenciji nekih stanja. Za ljude s visokom neuroplastičnosti kaže se da su manje skloni anksioznosti i depresiji, a u isto vrijeme, za njih se kaže da brže uče i više pamte.

7. Meditacija.

Dalaj Lama je 1992. godine zamolio znanstvenika Richarda Davidsona da prouči njegove moždane valove tijekom meditacije. Ovo je bilo da se vidi može li generirati posebne moždane valove na naredbu. Ispostavilo se da su tijekom meditacije usmjerene na suosjećanje moždani valovi pokazali da su bili u vrlo suosjećajnom stanju uma. Rezultati cijelog istraživanja objavljeni su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences 2004. godine, a potom iu Wall Street Journalu, gdje je istraživanje dobilo veliku pozornost.
Meditacija je postala zanimljiva ambicioznim ljudima jer je studija pokazala da možemo kontrolirati svoje moždane valove i osjećati što god želimo, kad god želimo. To znači da se možemo osjećati snažnije prije raznih pregovora, sigurnije kada tražimo povišicu i uvjerljivije kada želimo nešto prodati.

Sa vama od 2004

Od godine 2004 istražujemo urbane trendove i svakodnevno informiramo našu zajednicu sljedbenika o novostima u životnom stilu, putovanjima, stilu i proizvodima koji nadahnjuju sa strašću. Od 2023. nudimo sadržaj na glavnim svjetskim jezicima.