Najuspješniji školski sustavi u svijetu: što možemo naučiti od njih

Školski sustav u Sloveniji sastoji se od primarni (osnovno obrazovanje), sekundarni (srednja stručna sprema) i tercijarni (sveučilišno i visoko obrazovanje) obrazovanje. Osnovna škola je obavezna, a odluka o tome hoće li pojedinac nastaviti srednju školu ili studij je na njemu osobni. U tom kontekstu neki stručnjaci već nekoliko godina upozoravaju da takav sustav treba postojati obrazovanje "loše" (odnosi se uglavnom na nastavni plan i program i način ocjenjivanja) - djecu treba preopteretiti, naglasak staviti na isporuka materijala za učenje a ne na komunikaciju kroz koju bi dijete trebalo usvojiti vještine.

Gore navedeno se svakako tiče postavljaju neka važna pitanja, čime se u drugim zemljama bave već nekoliko godina - i došli su do zaključka da djeci treba više od pukog sjedenja u klupama, prepisivanja s ploče i pisanja zadaće. Teško je to raspravljati u ovom svijetu postoji savršen obrazovni sustav, ali možemo reći, to neki pokazuju  podaci, da postoje neke zemlje koje su postigle i postižu i danas različitim pristupima izvanredne akademske rezultate.

Web stranica Svjetska rang lista sveučilišta prošla je i ove godine pregled tisuća škola - analizirali su sudjelovanje, razvoj i kvalitetu obrazovnog sustava u različitim zemljama - kako bi otkrili koje najuspješniji školski sustavi na svijetu.

Najuspješniji školski sustavi u svijetu:

Med 10 najboljih zemalja našla se šest Evropske zemlje, dva sjevernoamerički i jedan azijski ter Australija. Odlučili smo vam predstaviti 3 sustave koje smo mi odabrali, od kojih i vi možete imati koristi (čak i ako ste možda završili službeni obrazovni put) naučiš puno. Ostavili su odličan dojam na nas!

Japan

Naglasak na razvoju osobnosti

Svatko tko je posjetio Japan ili razgovarao s lokalnim stanovništvom zna da se prijavljuju Japanski za pristojne ljude s manirima. Japanska kultura stavlja iznimno veliki naglasak na razvoj osobnosti, prije nego što se dijete usredotoči na tradicionalno obrazovanje sa službenim testovima.
Prve godine škole djeca uče o poštovanje, pravda, suosjećanje, Samo kontrola, odlučnost i velikodušnost, koja bi trebala postati dio njihove prirode, kao i razlikovanja dobro iz loše. Dok mnoge škole zapošljavaju domare i čistačice, u Japanu učionice, hodnike, kafeterije i zahode navodno čiste sami učenici. Na taj način održavaju red i uče, koliko je važna čistoća, ali ujedno takvi zadaci potiču timski rad među razrednicima i svijest da se svaki rad poštuje.

Finska

Manje je više

Finska također uživa veliki uspjeh kada je riječ o obrazovni sistem, koji se za njih temelji na princip "manje je više".. Učitelji u Finskoj navodno troše cca 600 sati za klasičnu nastavu u razredu – prednost takve nastave je što učitelji mogu uložite više vremena u profesionalni razvoj, što pak utječe na bolju kvalitetu predavanja, a ne na kvantitetu. Takav sustav ne bi trebao donijeti dobrobit samo djeci, već i nastavnom osoblju.
Finska (i druge skandinavske zemlje) bi trebale dati prednost vanjske aktivnosti – djeca u Finskoj provode mnogo vremena na istraživanje i sviranje, koji bi trebao biti sastavni dio učenja koji je jednako važan kao i okruženje u učionici. Osim pozitivnih osobina koje boravak na otvorenom ima na tijelo, pomaže im i u postizanju vlastitu sreću.

Njemačka

Nema usporedbe među školama

Nacionalni testovi znanja koriste se u različitim zemljama svijeta koristi se za usporedbu postignuća različitih škola, što zauzvrat može utjecati na izvedbu djece. U Njemačkoj jest ne objavljuju ligaške tablice, što znači da škole stalno brinu o svom ugledu te su stoga manje usmjereni na cilj (npr. prvo mjesto).

Njemačke škole trebaju jamčiti slobodu učiteljima i učenicima jer oni to žele smanjiti inhibiciju kreativnosti - čime se pridonosi da se nastavnici i učenici fokusiraju na obrazovni proces, a ne na rezultate, što pak omogućuje manji pritisak i ugodniji pristup učenju.

Jeste li se i sami susreli s nekim školskim sustavom koji je na Vas ostavio dojam? Onda nam vjerujte u komentar!