Mnogi od nas ne mogu zamisliti život bez kave: ona je prva stvar za kojom posegnemo ujutro i vjeran je pratilac na poslu iu druženju s prijateljima. Stoga ne čudi da ovaj čudesni napitak koji nam tjera umor ima i svoj praznik. Znate li već kako ćete ga obilježiti?
Postoji mnogo različitih načina za obilježavanje Međunarodnog dana kave. Možete si uljepšati dan posjetom vašem omiljenih kafića, bilo da se radi o društvu najbližih prijatelja ili se prepuštate sanjarenju uz ukusno piće, možete isprobati recept za posebnu vrstu kave koju još niste pripremili, a možete i obilježiti praznik milosrđe.
Poznate bečke pržionice kave Julius Meinl Ove godine 1. listopada obilježava se u suradnji s Institutu Jane Goodall Austrija. Institut će biti za svaku narudžbu vrhunske kave koju Julius Meinl do 31. listopada primili su ga njegovi poslovni partneri u hotelima, kafićima i restoranima u Tanzaniji zasadio jedno drvo.
Pretpostavljaju da će samo tako saditi 12.000 stabala. Cilj projekta je obogatiti lokalni životni okoliš i zaštititi ugrožene životinjske vrste, a istovremeno smanjiti ovisnost lokalnog stanovništva o lovu i krčenju šuma. Poduzeće pomaže lokalnom stanovništvu nabavom sadnica raznog drveća, što stanovnicima osigurava izvor prehrane i prihoda.
Za vrijeme dok uživate u zasluženoj šalici kave, pripremili smo 12 zanimljivih činjenica o ovom ukusnom napitku:
1. Kava se proizvodi od stabala kakaovca, a poznato nam je 120 vrsta ovog zimzelenog drveta.
2. Prije nego što prvi put donese plod, drvo kakaovca raste 3 godine, a životni vijek mu je 50 godina (neki dožive i stoljeće).
3. Na svakom stablu izraste 5-8 bobica, što znači 1-2 kg pržene kave i 1-2 berbe godišnje.
4. Kofein u plodovima kakaovca vole i pčele i drugi oprašivači, a na štetnike djeluje poput otrova i tjera ih od biljke.
5. Globalni posao proizvodnje kave vrijedan je čak 200 milijardi dolara, što kavu čini drugom najvećom robom kojom se trguje. Nadmašuje ga samo sirova nafta.
6. U svijetu postoji čak 25 milijuna uzgajivača kave.
7. Najpopularnije vrste su Arabica (slatki okus, manje kofeina) i Robusta (lakši okus i veći sadržaj kofeina).
8. Najviše kave godišnje popiju Skandinavci (čak 12 kg), slijede Šveđani (10 kg), a treće mjesto dijele Islanđani i Danci (9 kg).
9. Slovenci u prosjeku godišnje popiju 6 kilograma kave.
10. Kod kuće radije kuhamo tursku kavu i kavu u kantini, a kavu s mlijekom na bazi espressa u kafićima.
11. U Sloveniji ima oko 4000 kafića.
12. Godišnje popijemo 330 tona pržene Julius Meinl kave.
