Više od polovice ljudi na svijetu živi u gradovima - tako da ono što se tamo događa ima veliki utjecaj na našu globalnu borbu protiv klimatskih promjena. Predstavljamo vam pet gradova koji su poznati po svom održivom pristupu. Među njima je i Zelena Ljubljana.
Kopenhagen, Danska
Što činite ako želite potaknuti građane da udobnost svojih automobila zamijene za pedaliranje? Kopenhagen si je postavio cilj ugljične neutralnosti do 2025. godine, a njegova predanost može poslužiti kao primjer mnogim gradovima diljem svijeta. Danska prijestolnica može se pohvaliti s čak 382 km biciklističkih staza, a cijeli je sustav osmišljen na način da se gradom možete nesmetano kretati biciklom, a da vas pritom ne ometaju automobili ili motori.
Osim toga, postoji i mreža biciklističkih cesta koje omogućuju daljinsku vožnju biciklom do i od 30 okolnih općina, čime se broj biciklista tijekom tjedna povećao za četvrtinu. Uz biciklističku orijentaciju grada, treba pohvaliti i doprinos održivosti u području javnog prijevoza, čiji je plan u potpunosti elektrificirati do 2025. godine.
Singapur
Svi znamo da je drveće ključno za okoliš i da krčenje šuma ima razorne učinke na klimu i ekosustav. Singapur, inovativna i maštovita azijska metropola, osmislio je potpuno novi koncept: Supertree. Smješten u parku Gardens by the Bay, sastoji se od 18 struktura nalik drveću između 25 i 50 m visine.
Umjetna šuma spaja tehnologiju, umjetnost i prirodu s održivim načinom upravljanja okolišem. Sa svojim čeličnim okvirom, stabla djeluju kao vertikalni vrtovi za oko 163.000 biljaka (više od 200 vrsta) koje apsorbiraju CO2 iz zraka. Štoviše, singapurska superstabla opremljena su ekološkim tehnologijama koje oponašaju ekološku ulogu drveća, kao što je sakupljanje sunčeve energije putem solarnih fotonaponskih sustava i skupljanje kišnice.
Ljubljana, Slovenija
Ljubljana je također na popisu pet najodrživijih gradova. U glavnom gradu Slovenije živi oko 287.000 ljudi i 180 milijuna pčela. Potonjima je na raspolaganju više od 4.500 košnica koje čine gradski “pčelinji put”. Staza, otvorena 2015., promiče javnu svijest o važnoj ulozi pčela u gradskoj bioraznolikosti, ljudskom opstanku i sigurnosti hrane, kao i dugogodišnjoj pčelarskoj baštini Ljubljane.
Pčelarska staza, koja je izvorno nastala jednostavno kao put između pojedinih pčelarskih lokacija, zahvaljujući velikom broju ljudi postala je svojevrsno kretanje istomišljenika, mjesto raznolikih pčelarskih aktivnosti. Ljubljana ima i najveći udio zelenih površina po stanovniku u Europi (više od 542 m2), a turiste impresionira i centar grada bez automobila te sustav dijeljenja bicikala.
Curitiba, Brazil
Curitiba je uspješna priča kada je u pitanju gospodarenje otpadom. Ne može se pohvaliti samo jednom, već dvije genijalno jednostavne sheme koje istovremeno rješavaju ekološke i društvene probleme. Prva inicijativa "Smeće koje nije smeće" uključuje stanovnike koji odvajaju svoj organski i neorganski otpad koji se može reciklirati, koji se zatim obrađuje u centrima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom i beskućnike te ovisnike koji se liječe. Uveden je još jedan program "Zelene razmjene" za čišćenje favela.
Mještani skupljaju i prodaju materijale koji se mogu reciklirati za autobusne karte, hranu, školske udžbenike i drugo. Time se stanovnicima favela osiguravaju osnovne potrepštine i slobodan pristup poslovima koje si inače ne bi mogli priuštiti. Sheme su rezultirale smanjenjem od približno 70 % otpada na odlagalištima i stvorile više od 2000 radnih mjesta u sektoru otpada.
Amsterdam, Nizozemska
Amsterdam, poznat i kao Venecija sjevera zbog svog sustava kanala, vrlo dobro iskorištava svoje vodene putove kada je riječ o borbi protiv onečišćenja plastikom. Plastic Whale tako se bavi problemom plastičnog otpada koji sudionici svih dobnih skupina hvataju u mreže i skupljaju. Na kreativan kružni način, plastika se zatim pretvara u uredski namještaj i brodove.
Tu je i prva barijera od mjehurića na svijetu, koja je postavljena kao dopuna brodovima za prikupljanje otpada. Godišnje prikupi oko 42 000 kg plastike iz amsterdamskih kanala. Barijera s mjehurićima pomaže u rješavanju problema s podvodnim plastičnim ostacima koje je teško uhvatiti. Zrak se uvlači kroz perforiranu cijev koja se nalazi na dnu kanala, a kako se mjehurići dižu, stvaraju uzlaznu struju koja povlači plastiku na površinu i usmjerava je u sustav za prikupljanje sa strane, hvatajući između 80-90 posto otpada koji bi inače završio u Sjevernom moru.
