Kinezi imaju jasnu poruku za vanzemaljce. “Možeš bježati, ali se ne možeš sakriti!” U kineskoj pokrajini Guizhou nedavno je počeo s radom 500-metarski sferni radioteleskop koji je preuzeo status najvećeg od zvjezdarnice Arecibo u Portoriku. Pregledat će čak dvostruko veću površinu neba, a parabolični tanjur koristit će se za proučavanje svemira i potragu za inteligentnim životom izvan naše galaksije, a astronomi se nadaju da će popuniti i praznine u znanju i razumijevanju našeg planeta.
svemir
Sredi eksponentne rasti tehnologije, raziskovanja morij in Osončja, upanja in strahu, ki ju prinaša razvoj umetne inteligence, 3D-tiskalnikov, obljub o transplantaciji glave in skokov iz vesolja se lahko vprašamo, kakšne so meje človeštva. Kako daleč lahko gremo v vesolju? Bomo kdaj nesmrtni? Nas v primeru nenadzorovanega, pohlepnega razvoja čaka usoda ljudi v Matrici (in mogoče celo brez rešitelja Neota?) Vseh odgovorov na ta vprašanja ne poznamo. Vemo pa, kako je z vesoljem. Raziskovanje vesolja nam je izredno omejeno, ne glede na tehnologijo, ki jo bomo v prihodnosti odkrili.
Taman kad smo pomislili da polarna svjetlost (aurora borealis) ne može biti uzbudljivija, NASA nas iznenađuje snimkom ovog prirodnog fenomena, koja je objavila snimku na kojoj se vidi karakteristična crvenkasto-zelenkasta svjetlost koja inače obasjava nebo Sjeverni i Južni pol, divimo se iz zraka, i to u 4K tehnologiji. Provjerite kako izgleda polarna svjetlost iz svemira!
Američka svemirska agencija Nasa predstavila je novu seriju retro plakata za putovanja na Jupiter, Mars i šire. Nastavak je to prošlogodišnje serije plakata koji reklamiraju svemirski turizam i putovanja u daleke svjetove, kreirane u suradnji s NASA-inim Laboratorijem za mlazni pogon.
Ono što vidite na fotografiji je prvi cvijet koji je izrastao u svemiru! Prije nekog vremena već smo izvijestili da su na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) izrasle salata i pšenica, a ovo je prvi put da je izrastao i procvao cvijet. To je narančasta cinija s 13 latica.
Svemir je toliko golem da je praktički nemoguće zamisliti koliko je velik. Ali Pablo Carlos Budassa nekako je to uspio strpati u jednu fotografiju! Učinio je to uz pomoć NASA-inih fotografija i logaritamskih karata svemira proizvedenih na Sveučilištu Princeton.
Čak se i svemir utapa u smeću. Američka svemirska agencija Nasa trenutno prati oko 20.000 komada otpadnog materijala, istrošenih dijelova raketa, pokvarenih satelita i tona drugog otpada većeg od teniske loptice. Svi ovi objekti kreću se u svemiru brzinom od 27.360 km/h. Osim toga, navodimo oko 500.000 drugih komada smeća veličine između teniske loptice i klikera. Gdje ovo vodi?
Vesolje je od nekdaj burilo človeško domišljijo. Vesolje se zdi brezmejno in vsako leto odkrušimo delec neznanega nad nami. Po devetih letih potovanja smo letos na primer le dosegli pritlikavi planet Pluton in bili za to nagrajeni s fotografijami, ki so se zapisale v zgodovino. A to ni bil edini vesoljski mejnik v letu 2015, ujet v objektiv. Predstavljamo vam najbolj fascinantne fotografije, posnete iz vesolja v letu 2015.
Svemir, beskrajna konačnost. Zemljani ga više od pola stoljeća aktivno istražuju i pokušavaju razumjeti. Ove godine obilježava se pedeseta godišnjica prvih američkih koraka u svemiru i pedeset godina otkako smo mogli doživjeti drugi svijet kroz čarobnu fotografiju. Dakle, Mjesec više nije kriška švicarskog sira, a Jupiter više nije sićušna mrlja svjetlosti na noćnom nebu. Danas predstavljamo petnaest najpoznatijih fotografija svemira.
Svemirski apartman u hotelu Kameha Grand Zürich gostima daje okus kakav je život na svemirskoj postaji. Hotelsku sobu u virtualnu svemirsku stanicu pretvorio je njemački umjetnik, pustolov i budući astronaut Michael Najjar. Zidove, pod i strop ukrasio je svemirskim motivima snimljenim svemirskim teleskopom Hubble, raketni pogon inspirirao je stropnu rasvjetu, a umjetnik je dnevnu sobu ispunio knjigama, filmovima i audio knjigama s temom putovanja u svemir.
Lutalice su vizija ljudskog prodora u svemir temeljena na znanstvenim idejama i konceptima budućnosti. A u kratkom znanstveno-fantastičnom filmu Erik Wernquist pokazuje kako bi izgledala naša budućnost u svemiru ako se ikada ostvari. Lokacije su digitalno rekreirana stvarna mjesta u Sunčevom sustavu, na temelju stvarnih fotografija i dostupnih karata. Zanima li vas kako će izgledati ljudsko osvajanje svemira negdje daleko u budućnosti? Onda nemojte gledati u staklenu kuglu, već gledajte ovaj nevjerojatan film na ekranu.
Prostor. Tako bezgranično, tako tajanstveno, tako nedokučivo. Zanimaju li vas njegove tajne? Savjetujemo vam da pogledate sljedećih pet YouTube dokumentaraca koji će vas potpuno oduševiti i proširiti vaše znanje u neograničene širine, širine koje poznaje samo svemir.