Tražite napitak koji će vam pomoći da živite dulje? Možda imate rješenje pred nosom. Pa, odmah ispred ulaznih vrata.
Kretanjem na svježem zraku moći ćete živjeti dulje jer će blagotvorno djelovati na tvoje tijelo i duh. Ali puno ovisi o koliko sunčeve svjetlosti trebate dnevno.
Današnji način života u zatvorenim prostorima sprječava nas da živimo život punim plućima. Doslovce. Studija iz 2020. objavljena u Međunarodni časopis za istraživanje okoliša i javno zdravlje (IJERPH), pokazalo je da se čak 340.000 preuranjenih smrti u SAD-u može pripisati nedovoljnoj izloženosti suncu i svježem zraku. Nedostatak sunčeve svjetlosti također bi igrao ulogu u povećanim stopama raka, srčanih bolesti, dijabetesa i kognitivnih poremećaja. Ovo isto istraživanje također je otkrilo vezu između stogodišnjaka i provođenja vremena na otvorenom.
Studija iz 2022. čak je otkrila da većina stogodišnjaka dijeli isti hobi: svakodnevno vrtlarstvo. Druga studija pratila je 30.000 žena tijekom 20 godina i otkrila da su one koje su se aktivno izlagale suncu imale puno manji rizik od raka i srčanih bolesti—i da je izbjegavanje sunca faktor rizika za preranu smrt. No čak i pretjerano izlaganje suncu može biti štetno, uz neodgovarajuću zaštitu.
Dakle, koliko vam je sunčeve svjetlosti potrebno dnevno?
Sunčeve zrake utječu na stvaranje vitamina D u našem organizmu. Potreba za vitaminom D može se zadovoljiti između svibnja i listopada sa samo 15 minuta izlaganja sunčevoj svjetlosti. U zimskim mjesecima pak često nedostaje vitamina D koji se stvara u koži pod utjecajem UV zraka B spektra.
U jesen i zimi nismo dovoljno izloženi sunčevoj svjetlosti, zbog čega ljudi često pate od nedostatka. U tom slučaju potrebe za vitaminom D ne možemo zadovoljiti hranom, posežemo i za namirnicama koje su njime bogate; to su masna riba (bakalar, skuša, tuna, losos), jaja i mliječni proizvodi. Stoga ga u ovom slučaju ima smisla dodavati putem dodataka prehrani. Međutim, još uvijek je važno provesti neko vrijeme dnevno na svježem zraku. Prvo, boravak na otvorenom smanjuje stres i pomaže u snižavanju kortizola (naš hormon stresa) te poboljšava radnu memoriju, raspoloženje i razinu tjeskobe.
