“Nitko nikada na samrtnoj postelji nije poželio da je proveo više vremena u uredu”, glasi dobro poznati klišej. Studija dvojice profesora psihologije daje naslutiti za čime bismo mogli duboko žaliti na kraju života.
Profesori Mike Morrison sa Sveučilišta Illinois i Neal Roese sa Kellogg School of Management na Sveučilištu Northwestern u Illinoisu došli su do značajnih rezultata. Njihovo istraživanje temelji se na nasumičnim telefonskim anketama koje su proveli među 370 Amerikanaca.
Ako je vjerovati ovome, žaljenje temeljeno na vezi prevladalo je nad žaljenjem temeljenim na obrazovanju ili karijeri. To znači da su ispitanici u većem postotku požalili zbog stvari vezanih uz odnose s drugima, bliskima, nego zbog svojih karijernih odluka.
Fotografija: Unsplash/Joshua HoehneČak osamnaest posto ispitanika žali zbog prošle romanse ili izgubljene ljubavi, a tek nešto manje (16%) žali što ne provode dovoljno vremena sa svojom obitelji. Samo 13 posto ispitanika požalilo je zbog pogrešnog obrazovanja, a samo jedan posto manje zbog krivog puta u karijeri. Još je manje ljudi povezivalo žaljenje s roditeljstvom ili zdravljem.
Sve u svemu, čak 43 posto žaljenja odnosilo se na međuljudske odnose, bilo da je riječ o prošloj romansi, izgubljenoj ljubavi,... s druge strane, žaljenje zbog karijere ili obrazovanja predstavljalo je u prosjeku 35 posto.
Fotografija: Unsplash/Markus SpiskeStabilni društveni odnosi
Rezultati vjerojatno nisu veliko iznenađenje. Uostalom, znanstveno je dokazano da veze utječu na naše zdravlje i dobrobit, pridonose smanjenju depresije i srčanih bolesti. Osim toga, prijatelji i obitelj čine da se osjećamo sretnijim i ispunjenijim.
“Ljudi žude za snažnim, stabilnim društvenim vezama i nesretni su kada ih nemaju; žaljenje utjelovljuje ovo načelo”, napisali su autori studije.
