Mnoga istraživanja pokušavaju otkriti kako glazba utječe na ljudski um. Na primjer, zašto različiti ljudi vole različite vrste glazbe i što aktivira naše tijelo kada je slušamo.
Ljudi su rođeni sa sposobnošću da razlikuju glazbu od buke. Naši mozgovi zapravo imaju različite putove za obradu različitih dijelova glazbe, uključujući visinu, melodiju, ritam i tempo. Brza glazba zapravo može ubrzati otkucaje srca, disanje i krvni tlak, dok sporija glazba obično ima suprotan učinak.
Iako učinci glazbe na ljude nisu u potpunosti shvaćeni, studije su pokazale, da kada čujete glazbu po svom ukusu, mozak se opusti dopamin, koji pozitivno utječe na raspoloženje. Glazba može izazvati snažne emocije kao što su radost, tuga ili strah. Prema nekim istraživačima, glazba čak može imati moć poboljšati naše zdravlje i dobrobit.
Fotografija: Andrea Piacquadio/Pexels
Studije pokazuju da slušanje glazbe može imati sljedeće pozitivnih učinaka na zdravlje.
- Poboljšava raspoloženje jer slušanje glazbe pogoduje općem blagostanju, pomaže u regulaciji emocija, stvara sreću i opuštenost u svakodnevnom životu.
- Smanjuje tjeskobu.
- Poboljšava aerobne vježbe, povećava mentalnu i fizičku stimulaciju i povećava izvedbu
- Elementi ritma i melodije koji se ponavljaju pomažu našem mozgu da oblikuje obrasce koji poboljšati pamćenje.
- Glazba također pomaže ljudima nakon operacije, jer slušanje smanjuje postoperativno i kronične boli.
- Glazbena terapija također bi trebala pomoći poboljšanje komunikacije, izražavajući osjećaje kao što su strah i usamljenost.
Glazba je jednostavno sila koja se ne može objasniti. Muti nam "glave" i zbog toga osjećamo emocije koje utječu na naše tijelo.
