Sretni ljudi žive duže: dobri geni su važni, ali radost i sreća su važniji

Jeste li znali da sretni ljudi žive duže i bolje? Prema najnovijoj studiji, više se isplati ulagati u sreću nego u razinu kolesterola.

Sretni ljudi žive dulje od nesretnih – a prema najnovijoj studiji i jesu zdraviji. Studija razvoja odraslih, koje je provedeno na Harvardu, dalo je zanimljive rezultate.

Od 1938. istraživači su pratili 724 muškarca kroz njihove živote, a sada proučavaju 1300 djece tih sudionika. Studija je bila vrlo složena, pratila je podatke kroz detaljnu medicinsku dokumentaciju i stotine intervjua i upitnika licem u lice. Svi nalazi objavljeni su u knjizi Dobar život, koju su napisali koautori istraživanja dr. Robert Waldinger i Dr. Marc Schulz.

dr. Waldinger, koji je također psihijatar u Općoj bolnici Massachusetts i profesor psihijatrije na Medicinskom fakultetu Harvarda, podijelio je s Reades' Digest neke od stvari koje su ga najviše iznenadile u studiji.

Kako ostaviti dobar prvi dojam: savjeti uz koje ćete u očima drugih izgledati pametnije i privlačnije

Prema njegovim riječima, prvo što možete učiniti kako biste poboljšali svoje zdravlje jest njegovati i održavati bliske međusobne odnose. Oni 50-godišnjaci koji su prijavili dobre međuljudske odnose bili su neusporedivo zdraviji čak iu starijoj dobi. Zapravo, bliski odnosi bili su bolji pokazatelj ukupnog zdravlja od IQ-a, društvene klase, brojeva bankovnih računa ili genetike.

Sretni ljudi žive duže: međuodnosi

Prema istraživanju, dobri međuljudski odnosi smanjuju rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Također snižavaju razinu krvnog tlaka i smanjuju šanse za srčani udar i kronične bolesti. Osim toga, utječu i na bolje kognitivno zdravlje u starijoj dobi te jačaju vaš imunološki sustav. Ključ je u tome da odnosi uvelike pomažu u upravljanju stresom.

Većina knjige fokusirana je na odnose, Dr. Waldinger je također podijelio neke svoje navike koje su rezultat otkrića u knjizi. Svako jutro ide u šetnju (3-4 km), a dva puta tjedno radi trening s utezima. Svakodnevno meditira, dok malo vremena provodi na društvenim mrežama (još više za komunikaciju s drugima). Također je od velike važnosti da mu društvo prave kućni ljubimci, a izbjegava i multitasking (radije se koncentrira na zadatak).